Naslov
Benedetto Bordon i iluminacije u inkunabuli Alexander de Hales: Summa universae theologiae (Anton Koberger, Nürnberg, 1482.) u samostanu sv. Frane u Šibeniku
(Benedetto Bordon and the Illuminated Incunable of Alexander of Hales' Summa Universae Theologiae (Anton Koberger, Nuremberg, 1482) at the Monastery of St Francis in Šibenik)

Autori
Goja, Bojan

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) (2015), 39; 33-40

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Benedetto Bordon ; Padova ; Venecija ; iluminacije ; inkunabule ; samostan sv. Frane ; Šibenik
(Benedetto Bordon ; Padua ; Venice ; illuminations ; incunables ; Monastery of St Francis ; Šibenik)

Sažetak
U radu se analiziraju iluminacije u inkunabuli Alexander de Hales: Summa universae theologiae (Anton Koberger, Nürnberg, 1482.) koja se čuva u samostanu sv. Frane u Šibeniku. Iluminacije početne stranice inkunabule sastoje se od inicijala tipa littera historiata i littera florissa te dekorativnog okvira u marginama. Stupci su međusobno odijeljeni okomitom dvostrukom linijom u zlatnoj i plavoj boji koja je u gornjoj margini zaključena listom akantusa i zlatnim cvjetovima čička (Arctium) i češljugovine (Dipsacus). Vanjski rubovi teksta omeđeni su zlatnim okomitim linijama koje su zaključene cvjetovima tulipana. U sredini donje margine unutar lovorovog vijenca naslikan je franjevački grb na plavoj pozadini ukrašenoj bijelim viticama. Grb je sa strana ukrašen zlatnim čičcima i lisnatim viticama, listovima akantusa i raznobojnim cvjetovima. Jednaki dekorativni okvir proteže se i uz tekst u desnoj margini a u jednom manjem dijelu i u lijevoj. Prvi je stupac ukrašen s inicijalom »Q« na pozadini od zlatnog kvadrata izrađenim na način littera historiata. Inicijal je sastavljen od lisnatog vijenca u boji ciklame uklopljenog u čaške od akantusovih listova zelene boje. Unutar ovalnog okvira naslikan je portret sv. Aleksandra Haleškog u franjevačkom habitu sa renesansnom kapom na glavi kako stoji iza drvene ograde unutar koje je polica s naslaganim knjigama. Svetac je prikazan frontalno do pojasa, u pozi statue, snažnog tijela i koščate glave lagano zakrenute u smjeru pogleda na svoju lijevu stranu. Ruke drži podignute u visini grudi pokazujući desnim kažiprstom. Lik je obasjan svjetlom sa lijeve strane tako da su desni obraz i podbradak u sjeni što ističe mesnate usne i okrugle oči. Na smeđem habitu stisnutom u struku, sa spuštenom kapuljačom i širokim ovješenim rukavima, pažljivo su u širokom rasponu nijansi dorađeni detalji okomitih nabora i uspjelo ostvarena igra svjetla i sjene. Plavo obojena pozadina iza lika ukrašena je posutim bijelim kružnicama s točkicama. Minijature iz šibenske inkunabule mogu se na više razina povezati sa nizom radova pripisanih Bordonu. To su vrsta dekorativnog okvira, oblikovanje početnog inicijala i tipologija lika sv. Aleksandra Haleškog. Kao lijep primjer za usporedbu mogu se izdvojiti iluminacije brevijara iz benediktinskog samostana u Pragli, danas u Musée Condé de Chantilly, s prizorima Rođenja i grbovima obitelji Contarini i Molin, te likovima sv. Andrije, sv. Benedikta i kralja Davida. Lisnati inicijali su naslikani unutar kvadratnih okvira na zlatnoj pozadini. Dekoracija na marginama poput one u šibenskoj inkunabuli sastavljena je od istih cvjetnih uzoraka sa zlatnim cvjetovima čička a omeđeni su zlatnim linijama. Stranica s likom sv. Benedikta po sredini je razdijeljena okomitom dvostrukom linijom u zlatnoj i plavoj boji. Lik sv. Andrije u donjoj margini naslikan je na plavoj pozadini ukrašenoj bijelim zavojitim viticama. Odjeća svetaca oblikovana je okomitim usporednim naborima uz izražene tamnije i svijetlije efekte. Od oslikanih službenih dokumenta izvrstan primjer za usporedbu je Commisione di Leonardo Loredan a Francesco Garzone iz 1508. godine (Berlin, Kupferstichkabinett, 78.C.30). Svetački likovi karakterističnih fizionomija upalih obraza naslikani u okruglim medaljonima vrlo su bliski liku sv. Aleksandra Haleškog. Svetac u desnom medaljonu ima jednako modeliran habit stisnut u struku sa širokim ovješenim rukavima. Bordonu i njegovoj radionici pripisane su i iluminacije u šest antifonara izvorno iz crkve sv. Nikole (»San Nicolò della Lattuga«) u Veneciji naručenih između 1494. i 1514. godine a sada razasutih po knjižnicama u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. I u njima brojni likovi izrađeni u inicijalima tipa littera historiata koji su oblikovani sličnim lisnatim motivima na zlatnoj pozadini pokazuju analogna fizionomijska obilježja. Benedetto Bordon i njegova radionica ukrašavali su minijaturama i matrikule mnogih venecijanskih bratovština. Minijatura s prikazima tri sveca identificirana kao sv. Ivan Krizostom, sv. Onofrije i sv. Agata (Philadelphia, Free Library of Philadelphia, ms. Lewis EM 48, 17) koja je vjerojatno pripadala matrikuli venecijanske bratovštine bojadisara u gestama i fizionomijama likova također je bliska šibenskoj inkunabuli a isto se može kazati i za matrikulu bratovštine sv. Sakramenta s prizorima Krista u kaležu i sv. Grgura i sv. Lovre pripisanu Bordonovoj radionici (London, The British Library, Add. Ms 17047) te matrikulu bratovštine sv. Sakramenta s prizorom Krista u kaležu iz crkve sv. Dvanaestorice apostola (Venecija, Archivio parrochiale, Archivio storico del patriarcato, f. IV). Pripisana mu je i stranica s prikazom Raspeća koja se čuva u Museo Civico Amedeo Lia (La Spezia), datirana u vrijeme početka 16. stoljeća, s tipičnim skulptorskim likovima Marije i sv. Ivana evanđelista okruglih glava i mesnatih usana odjevenih u haljine okomitih nabora. Vretenasto oblikovane Kristove ruke širokih dlanova pokazuju sličnosti s prikazom ruku u franjevačkim grbom u donjoj margini Kobergerove inkunabule koja se čuva u Šibeniku. Zaključno se može ustvrditi da karakteristična fizionomija lika sv. Aleksandra Haleškog, dekoracija inicijala i tip dekorativnog okvira koji ispunjava margine pokazuju izrazite sličnosti s nizom radova koji su pripisani renesansnom minijaturistu Benedettu Bordonu i njegovoj radionici te se mogu uvrstiti u katalog djela nastalih u njegovom neposrednom ambijentu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA