Naslov
Grad Hvar gospodarski zamašnjak otoka Hvara - strateške smjernice prema održivom razvoju i cjeloživotnom učenju
(The City of Hvar as the driving force of the island's economy: Strategic guidelines for sustainable development and lifelong learning)

Autori
Marić, Ivana ; Gregov, Zrinka ; Bučar, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Anatomija otoka. Simpozij Odgovorni turizam na otocima: prema sinergiji turizma i cjelogodišnjeg života otoka. 17. 9. 2015. Otok Vis, Hrvatska Radionica Alternativni turizam - novi turistički sadržaji u starim zdanjima 21. 9. 2015.- 26.9.2015. - otok Vis, Hrvatska / Niemčić, Iva ; Perinić Lewis, Ana - Zagreb : Institut za antropologiju, Zagreb ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb ; Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj, Vis, 2015, 28-29

ISBN
978-953-8089-00-8

Skup
Anatomija otoka. Simpozij Odgovorni turizam na otocima: prema sinergiji turizma i cjelogodišnjeg života otoka. 17. 9. 2015. Otok Vis, Hrvatska Radionica Alternativni turizam - novi turistički sadržaji u starim zdanjima 21. 9. 2015.- 26.9.2015.

Mjesto i datum
Vis, Hrvatska, 17.09.2015. - 26.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
otok Hvar; grad Hvar; strateške smejrnice; održivi razvoj; cjeloživotno učenje
(island of Hvar; city of Hvar; strategic guidelines; sustainable development; lifelong learning)

Sažetak
Otok Hvar turistički znalci svrstavaju u najljepše otoke svijeta, naime njegovi geomorfološki, klimatski, hidrogeografski, biogeografski i pejzažni resursi su jedinstveni ne samo na Mediteranu već u čitavoj Europi. U Republici Hrvatskoj otok Hvar ima najveći broj sunčanih sati godišnje (više od 2700), bogate je kulturno-povijesne baštine, iznimno ugodne klime, vrhunske gastronomske ponude te je desetljećima poznato odredište suvremenih turističkih nomada. Otok je gospodarski određen monokulturom turizma i sve ostale gospodarske aktivnosti su u službi turizma. Prije stotinjak godina otok je imao svoju gospodarsku autarkiju, tj. održivo gospodarstvo koje je zadovoljavalo gotovo sve potrebe svojih stanovnika, a viškovi poljoprivrednih proizvoda su se prodavali izvan otoka. Otok Hvar oduvijek je bio važna nautička točka na Jadranu, a njegovi gradovi Hvar, Stari grad i Jelsa u povijesti su imali bitne društveno-ekonomske značajke razvoja i prosperiteta u književnosti, umjetnosti, znanosti. Pod UNESCO-vom zaštitom su: 1) starogradsko polje, 2) benediktinska čipka, 3) Uskrsna procesija za križem i 4) mediteranska prehrana. Grad Hvar kao najveće i najrazvijenije središte otoka oduvijek je bio gospodarski i kulturni centar zbivanja. Procvat je doživio za vrijeme Mlečana, a očuvane srednjovjekovne građevine iz tog razdoblja i danas određuju vizuru grada. Lječilišni i kulturni turizam pokrenuti u vrijeme Austro-Ugarske mogu i danas biti kvalitetna nadogradnja postojećem turizmu tipa „more i sunce“ koji privlači mlade i pretvara ga u ljetnu „party“ destinaciju, potiskujući prava i vrijedna određenja ovog grada u drugi plan. Zato je potrebno marketinški odrediti „brand“ otoka Hvara kao jedinstvenu cjelogodišnju turističku destinaciju koja nudi različite, ali nadopunjujuće elemente gdje bi u turističkoj ponudi našli promociju svi otočki autohtoni proizvodi (riba, vino, masline, ulje, ljekovito bilje, smokve, rogač, …) Održivi razvoj turizma zahtijeva sinergiju sociokulturne, ekološke i ekonomske održivosti. Stoga je potrebno sve resurse, ljude, prirodu i znanje, postaviti u službu održivosti ovog otoka, a u tome presudan značaj ima stvaranje lokalne razvojne koalicije i cjeloživotno učenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Sociologija

Napomena
Video cijelog predavanja dostupan na CARNET https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/8771

POVEZANOST RADA