Naslov
Identifikacija djece s ADHD-om u osnovnoj školi: primjenjivost samoprocjene i mogućnost jačanja socijalnih vještina u kontekstu odgojno-obrazovne stvarnosti
(Identification of children with ADHD in primary schools: applicability of self-assessment and a possibility of strenghtening social skills in the context of educational reality)

Autori
Romstein, Ksenija ; Velki, Tena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Bukvić, Zlatko - Varaždin : Savez edukacijskih rehabilitatora Hrvatske, 2016

ISBN
978-953-58871-0-2

Skup
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 28.04.2016. - 30.04.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
ADHD; interakcija; socijalne vještine; vršnjačko isključivanje
(ADHD; interaction; social skills; peer exclusion)

Sažetak
Postojeća praksa jačanja socijalnih vještina kod djece s ADHD-om, kada i postoji, tada je uglavnom usmjerena na one učenike koji imaju formalno utvrđen ADHD, dok se o djeci koja su izložena čimbenicima rizika za razvoj ADHD-a ne daje gotovo nikakva pozornost. Kada se govori o čimbenicima rizika za razvoj ADHD-a tada se u prvome redu misli na snižene socijalne vještine i nemogućnost samoregulacije vlastita ponašanja u skladu s očekivanjima u kontekstu odgojno- obrazovne institucije. Takva djeca doživljavaju vršnjačko odbacivanje i konstantni osjećaj neuspjeha čime se generira zatvoreni krug vlastita neuspjeha i socijalne isključenosti.Kako bi se saznalo postoje li djeca koja, prema kriterijima samoprocjene, imaju izražene simptome ADHD-a, provedeno je istraživanje u kojemu je sudjelovao 501 učenik (254 dječaka i 247 djevojčica) iz 6 osnovnih škola na području Osječko-baranjske i Brodsko- posavske županije. Pokazalo se kako 24% učenika prema kriterijima samoprocjene ima simptome ADHD-a koji su kompatibilni s kriterijima navedenim u DSM-V priručniku. To su impulzivno reagiranje, nepažnja i hiperaktivnost. Problemi u odnosima s vršnjacima koja ta djeca imaju su izloženost vršnjačkom nasilju (verbalnom, tjelesnom i elektronskom). Odnosno, djeca koja su suspektna na postojanje ADHD-a su češće žrtve vršnjačkog nasilja nego počinitelji. Stoga se postavlja pitanje mogućnosti dizajniranja programa jačanja socijalnih kompetencija i uključivanja djece kojoj je to potrebno u odnosu na percepciju vlastita ponašanja i kvalitete relacija s okruženjem. Također, nameće se pitanje etike istraživanja u kojoj je princip anonimnosti iznad principa dječje dobrobiti u smislu ukazivanja na problem i mogućnost promjene interpersonalnih relacija u djetetovu proksimalnom okruženju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA