Naslov
STAV O NEOVLAŠTENOM PREUZIMANJU AUTORSKOG VLASNIŠTVA U BIOMEDICINI
(Attitute towards misappropriation of copyright ownership in biomedicine)

Autori
Martina Mavrinac

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
05.06

Godina
2014

Stranica
126

Mentor
Brumini, Gordana

Ključne riječi
Istraživačka etika; Plagiranje; Stav; Upitnici; Znanstvenoistraživačka čestitost.
(Attitude; Ethics; Research; Plagiarism; Questionnaires; Scientific Misconduct.)

Sažetak
Ciljevi. Izmjeriti stav znanstvenika o plagiranju u biomedicini. Procijeniti namjeru plagiranja temeljem pozitivnog i negativnog stava i učestalost plagiranja temeljem subjektivne norme. Utvrditi razlike u stavu između mlađih, neiskusnijih i starijih, iskusnijih znanstvenika obzirom na sociodemografske osobine, akademsku uspješnost i osobine ličnosti. Ispitanici i metode. U istraživanju provedenom tijekom 2012. i 2013. godine sudjelovalo je 177 znanstvenika, od kojih 131 znanstveni novak i 46 autora koji su poslali rad za objavljivanje u Croatian Medical Journal (CMJ). Znanstvenici su on-line ispunjavali 3 upitnika: Stav o plagiranju, Mračna trijada D3-27 i Skala socijalne poželjnosti, koristeći mrežni servis SurveyMonkeyTM. Rezultati. Izmjeren je umjeren ukupan stav o plagiranju (58±16), te tri faktora koji ga čine: pozitivan stav (25±8), negativan stav (30±4) i subjektivna norma za plagiranje (21±5). Utvrđena je učestalost plagiranja od 32% do 46%, vlastitog samoplagiranja od 26% do 32%, a 2% ispitanika priznalo je plagiranje. Utvrđeno je da su znanstvenici s manje objavljenih radova u bazi podataka Current Contents/Science Citation Index Expanded (CC/SCIE) (P<0, 001) i s niskim stupnjem makijavelizma (P=0, 050) manje skloni plagiranju, dok su znanstvenici s visokim stupnjem psihopatije više skloni plagiranju (P=0, 016). Znanstvenici iz Hrvatske imali su značajno negativniji stav od znanstvenika iz drugih država (P=0, 005). CMJ autori skloniji su plagiranju od znanstvenih novaka (P<0, 001) bez obzira na sociodemografske čimbenike, akademsku uspješnost i osobine ličnosti. Pokazalo se da su najbolji prediktori stava o plagiranju psihopatija za negativan stav (8, 41%) i subjektivne norme (3, 61%) i makijavelizam za pozitivan stav (2, 56%). Prediktor države zaposlenja značajno objašnjava negativan stav (2, 56%). Čimbenik skupina posreduje u međudjelovanju psihopatije i makijavelizma na stav o plagiranju, smanjujući doprinos psihopatije, a pojačavajući doprinos makijavelizma. Ispitanici su iskazali visoku sklonost socijalno poželjnom odgovaranju. Zaključci. Sklonost plagiranju je umjereno niska, ali zbog visoke sklonosti socijalno poželjnom odgovaranju opravdano se tumači kao umjerena. Osobine ličnosti psihopatija i makijavelizam značajno su doprinijele objašnjavanju stava o plagiranju. Plagiranje možemo predvidjeti temeljem visokog stupnja psihopatije i demotivirajuće okoline koji oblikuju negativan stav. Nadalje, plagiranje se može predvidjeti temeljem izražene crte makijavelizma koja objašnjava pozitivan stav i temeljem manjka moralnih vrijednosti koje se očituju u visokoj subjektivnoj normi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA