Pregled bibliografske jedinice broj: 813860
Promjene u strukturi radno aktivnog stanovništva Hrvatske od 1971. do 2011.
Promjene u strukturi radno aktivnog stanovništva Hrvatske od 1971. do 2011. // Revija za sociologiju, 46 (2016), 3; 297-323 doi:10.5613/rzs.46.3.3 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 813860 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promjene u strukturi radno aktivnog stanovništva Hrvatske od 1971. do 2011.
(Changes in the structure of the labor force in Croatia from 1971 to 2011)
Autori
Pokos, Nenad ; Peračković, Krešimir
Izvornik
Revija za sociologiju (0350-154X) 46
(2016), 3;
297-323
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
Radna snaga ; radno aktivno stanovništvo ; društveni razvoj ; ekonomska demografija ; sociologija rada
(labor force ; economic active population ; social development ; economic demography ; sociology of work)
Sažetak
U radu se analiziraju promjene u strukturi radno aktivnog stanovništva (radnoj snazi) i neaktivnog stanovništva (uzdržavanog i osoba s osobnim prihodima) Hrvatske od 1971. do 2011. kao i čimbenici koji na to utječu te njihove posljedice. Izvori podataka su popisi stanovništva te se u analizi koristi metoda demografske statistike uz komparativnu analizu sukcesivnih popisa praćenih obilježja, za ukupnu populaciju te prema spolu. Analiza pokazuje da je u razdoblju 1971. - 2011. udio radne snage ostao gotovo nepromijenjen: 1971. bilo je 43, 6% posto aktivnih, a 2011. 42%. Neaktivno stanovništvo konstantno čini veći dio stanovnika Hrvatske: već 1971. njihov je udio bio 56, 4%, a 2011. 58%. Podaci ukazuju da veći dio stanovništva već 40 godina nije uopće u kontingentu radne snage, dok su se značajne i zabrinjavajuće promjene dogodile u ostale dvije kategorije: osobe s osobnim prihodima su 1971. činile samo 8, 8% stanovništva a njihov udio raste 2011. na 30, 2%. Udio uzdržavanog stanovništva ima najveći pad: 1971. ih je bilo 47, 6% a 2011. 27, 9%. Porast udjela osoba s osobnim prihodima jest upravo posljedica starenja stanovništva i povećanog broja umirovljenika što se dešavalo istovremeno s padom uzdržavanog stanovništva odnosno manjeg udjela mladih uslijed smanjenog nataliteta. Takvi pokazatelji ukazuju da je struktura stanovništva Hrvatske prema radnoj aktivnosti, izrazito negativan i regresivan društveni čimbenik, te se može zaključiti da predstavlja elementarnu strukturalnu prepreku dugoročnom razvoju hrvatskog društva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Demografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CEEAS – Central & Eastern European Academic Source (EBSCO, Ipswich, USA)
- CEEOL – Central and Eastern European Online Library (Frankfurt am Main)
- DOAJ – Directory of Open Access Journals (Lund, Sweden)
- ERIH PLUS – The European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences (Bergen, Norway)
- IBSS – International Bibliography of the Social Sciences (London, UK)
- Political Sci