Naslov
Recepcija djela Nadežde Petrović u hrvatskoj likovnoj kritici
(Reception of Nadežda Petrović’s Art Works in the Croatian Art Criticism)

Autori
Šeparović, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Naučni skup posvećen Nadeždi Petrović (1873-1915). Zbornik radova

Urednik/ci
Jovanov, Jasna

Izdavač
Spomen-zbirka Pavla Beljanskog

Grad
Novi Sad

Godina
2016

Raspon stranica
99-115

ISBN
978-86-87073-90-6

Ključne riječi
Nadežda Petrović, hrvatska likovna kritika, moderno slikarstvo, impresionizam, ekspresionizam, Antun Gustav Matoš
(Nadežda Petrović, Croatian art criticism, modern painting, Impressionism, Expressionism, Antun Gustav Matoš)

Sažetak
Iako je Nadežda Petrović samo jednom izlagala u Hrvatskoj, i to tri slike na skupnoj izložbi Društva „Medulić” u Zagrebu 1910. godine, uočena je važnost nekih tekstova hrvatskih likovnih kritičara u ukupnoj kritičkoj recepciji njezina djela. Unatoč činjenici da najveći broj autora u svojim prikazima izložbi na kojima je izlagala s hrvatskim umjetnicima, Nadeždino ime i djelo potpuno prešućuje ili samo nabraja kao statističku činjenicu, u izdvojena četiri teksta (anonimnoga autora iz Obzora, Antuna Gustava Matoša, Dimitrija Mitrinovića i Jerolima Miše) implicitno je prisutno razumijevanje njezina djela. Svaki od ovih kritičara, unatoč vlastitim impresionističkim polazištima, uočava upravo ekspresionističke progresivne značajke njezina djela, ali i snagu njezina izraza. U radu se recepcija razmatra i iz rodnoga rakursa: uočeno je da kritičari u čijim interpretacijama dominiraju patrijarhalne teze (Kosta Strajnić, Matoš, Miše), pri tumačenju Nadeždina djela napuštaju konvencionalni ključ muškoga tumačenja ženskoga djela. Razlog tomu traži se u njezinome, za tadašnje pojmove „muškom“, političkom i socijalnom angažmanu, „muškoj” slikarskoj profesiji i odlasku na front, ali i ne manje važnoj, u tadašnje vrijeme za ženu neočekivanoj sigurnosti, snazi i hrabrosti likovnoga izraza. Ukratko će se rekapitulirati i poslijeratna recepcija Nadeždina djela, s osobitim naglaskom na tekstove progresivnih kritičara: Miće Bašičevića i Radoslava Putara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA