ࡱ> fie/abjbj** 8lH|H|6$    8CT %(%*%*%*%*%*%*%$'M*nN%!N%o%(#(#(#F (%(#(%(#(#(#LW  (#%%0%(#*X"*(#(#*<#(#N%N%(#%* :/ Rad 813 253 Narrating the City. History, Space and Everyday Edited by Wladimir Fischer-Nebmaier, Matthew P. Berg, and Anastasia Christou Zbornik tekstova Narrating the City, Space and Everyday ureenih od Wladimira Fischer-Nebmaiera i Anastasije Christou je teorijski pregled analiza interakcije izmeu koncepata naracije, prostora i svakodnevice grada kroz razli ite discipline i interdisciplinarno. Knjiga je podijeljena na tri dijela i tri glavne to ke analize od sedam autora koji razrauju ove koncepte preko knji~evnih djela, lokalne povijesti, urbanog planiranja i specifi nih prostora odreenih gradova, filma. Prvi dio naslovljen Narratives and Images of the City obuhvaa tri teksta gdje je naracija sredianja to ka svakog od istra~iva a. U gradu moraju postojati prostori gdje e ljudi pripovijedati i sluaati pri e. Prostori se stvaraju naracijom, odnosno pripovijedanjem o njima. Ovo pripovijedanje predstavlja poseban model tekstualne proizvodnje grada, odnosno ine proze koje su utemeljene na upisivanju sjeanja u (urbani) prostor. Tekstura prostora u znaku je rekreiranja mnoatva dogaaja, emocija, trauma, susreta i osobnih veza koje supostoje u vremenu. Narativna praksa je ta koja pretvara grad u simboli no mjesto, ishodiate traganja za korijenima, identitetom, pripadanjem. Grad kao tekst kontinuirano je podlo~an interpretaciji i reinterpretaciji. U odnosu na prostor, knjiga daje doprinos u diskursima o spacijalnosti u javnom i privatnom kontekstu, osobito u odreenim urbanim sredinama kao stanovima i kinima u Be u, Klnu, Berlinu, Ljubljani i Beogradu, sredianjoj povijesnoj jezgri Be a nakon Drugog svjetskog rata, naseljima u Novom Zagrebu. Podupirui se na teorije Henryja Lefebvrea koji u svojoj knjizi The Critique of Everyday Life odjeljuje fizi ki prostor od spacijalne prakse, grad se mo~e spoznavati i kao kola~, kao eklekti ni pejza~ komercijalne arhitekture i mjeaavine medija. Lefebvre razvija novu kriti ku teoriju prostora i njegove fundamentalne uloge u kapitalisti kom druatvu. Za njega se specijalnost najbolje mo~e shvatiti kao trijadu koja povezuje fizi ke, mentalne i druatvene aspekte prostora. Spacijalni diskurs mo~e stvarati mone koncepte i reprezentira mone slike. Ono ato je najva~nije je ato javno nije samo prostor dostupan svima, kao ato smatra i Jrgen Habermas, ve karakteristika i stav graanskog druatva, prostor i smisao za otvorenu debatu koja potje e iz klubova, kavane i salona 18. i 19. stoljea. U nekom smislu to je idealni tip demokratske debate. Mene osobno zanima film kao tipi ni prostorni oblik kulture te zato operira putem termina organizacije prostora pa ga se stoga kao takvog i treba shvaati  organizacije prostora gdje se snima, prostora naracije, geografskih veza izmeu razli itih setova u sekvencama, modeliranja ~ivih urbanih prostora u filmu kao kulturnoj praksi, organizaciji industrije putem razina produkcije, distribucije i prikazivanja te, na koncu, uloge filma u globalizaciji. Film je izmeu ostaloga i refleksija druatva. Trea to ka, svakodnevica grada preko ove knjige postaje koristan koncept. Prvi akademski pristupi svakodnevice su u romantizmu, ranom 19. stoljeu preko nacionalnog diskursa, folklora, rituala, a nakon Prvog svjetskog rata se etnologija i etnografija od ruralnog okreu k istra~ivanju urbanog. U knji~evnosti, odnosno u djelima Honora de Balzaca, Gustavea Flauberta, Waltera Benjamina, realizam i moderna su ti koji simultano vje~baju utjecaje etnografije i etnolingvistike kao nove discipline. Pravi akademski interes za svakodnevicu po inje od 60-ih od etnologa i antropologa koji su fokusirani na zna enje interakcije meu individuama. Interes za flneur postaje jedno od klju nih kulturoloakih ~ariata na temelju kojih se promialjavaju problemi specijalnosti i urbanosti, a kulminativni ulaz u humanistiku do~ivljava u dvadesetom stoljeu kroz rasprave Waltera Benjamina. U osnovi, on se izravno povezuje s erom moderne, ali u svojim transformacijama i obogaivanjima pokazuje se kao vrlo korisna alatka i u savladavanju aktualnih teorijskih zagonetki povezanih s takozvanim  prostornim preokretom , ili to nije, s dominacijom sp0cijalnosti u odnosu na vrijeme u teorijskom diskursu openito.Flneur, prototip modernog urbanog boema-skitnice koji, otkrivajui ga, ozna ava grad i koji nije podreen javnom prostoru, nego ga on sam sa svojim aetnjama oblikuje i predstavlja. Kroz vizuru flneura grad je mjesto gdje svakodnevne aktivnosti dobivaju ritualne ili umjetni ke forme, a arhitektura i urbanizam su prostori kulturnog pamenja, sustavi znakova koji pretvaraju grad u svojevrstan transvremenski palimpsest. Prvo poglavlje autora Andriya Zayarnyuka posveeno Lavovu. Lavov je urbani centar u zapadnom dijelu Ukrajine i primjer je isto noeuropskog i p|~   > iJ+<hhS h_B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/<hhS h_B*CJOJPJQJ\aJmH nH/phsH tH/<hhS hPB*CJOJPJQJ\aJmH nH/phsH tH/4hhS hPB*CJOJPJQJ\aJnH/phtH/'hhS hE6CJOJQJaJmH sH 'hhS hP6CJOJQJaJmH sH $h'vkh'vkCJOJQJaJmH sH h'vkCJOJQJaJmH sH !h'vk6CJOJQJaJmH sH  ~    l$dh-D@&M `a$gdj'$dh`a$gdj'$dh`a$gdj'$dh-D@&M `a$gdhS $dh-D@&M a$gdhS $dha$gdhS > N DF 6:XnzgTA1A1ATATATh":jCJOJQJaJmHsH$hhS h@6CJOJQJaJmHsH$hhS hh4CJOJQJaJmHsH$hhS hE{CJOJQJaJmH sH EhhS hE{0J6B*CJOJQJaJfHmHphq sHEhhS h_0J6B*CJOJQJaJfHmHphq sH<hhS h_B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/?hhS h_6B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/n:  ̭tU<#1hhS hE{B*CJOJPJQJaJmHphsH1hhS h!nB*CJOJPJQJaJmHphsH<hhS hX@uB*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/1hhS hX@uB*CJOJPJQJaJmHphsH?hj'hE{6B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/<hhS hE{B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/Ahj'h@6B*CJOJQJ]aJfHmHphq sH$hhS h@6CJOJQJaJmHsH jlnͪlI6#6$hhS hz /CJOJQJaJmHsH$hhS h4HCJOJQJaJmHsHEhhS hz /0J6B*CJOJQJaJfHmHphq sH<hhS hz /B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/<hhS hE{B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/EhhS hE{0J6B*CJOJQJaJfHmHphq sH1hhS hz /B*CJOJPJQJaJmHphsH1hhS hE{B*CJOJPJQJaJmHphsH nP$$$$&&(()ڨkK/K/K6hhS h&HB*CJOJQJaJfHphq >hhS h&HB*CJOJQJaJfHmHphq sHAhhS hz /6B*CJOJQJaJfHmHphq sH6hj'B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/<hhS hz /B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/$hhS h-.CJOJQJaJmHsH$hhS h4HCJOJQJaJmHsH$hhS h/CJOJQJaJmHsH #$^,?A^GKPQXxY\``$dh`a$gdhS $dh-D@&M `a$gdj'$dh-D@&M `a$gdhS $dh`a$gdhS $dh`a$gdj'$dh-D@&M `a$gdhS ))) )\,^,,z->??pCģdE" "E"UEhhS hz /0J6B*CJOJQJaJfHmHphq sH<hhS hz /B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/<hj'h{NB*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/>hhS h{NB*CJOJQJaJfHmHphq sHAhhS h{N6B*CJOJQJaJfHmHphq sH3hhS h{N6B*CJOJQJ]aJmHphsHBhhS h&H0JB*CJOJQJaJfHmHphq sH ostkomunisti kog grada. Tijekom 90-ih kao i u svim zemljama isto noeuropskog bloka zapo inje fenomen ponovne izgradnje nacije i porasta nacionalizma, a time se populariziraju istra~ivanja urbanog ~ivljenja Drugo poglavlje autora Arturo Almandoza istra~uje glavni grad Venecuele, Karakas, grad nebodera i Venecuelu kao jednu od najbr~e urbaniziranih zemalja u svijetu u 20. stoljeu. Venecuelanska lokalna bur~oazija koja raste s ranom urbanizacijom u kasnom 19. stoljeu i na po etku 20. stoljea. Autor analizira tranziciju Karakasa od bur~oaskog grada u metropolu kao jednu urbanu odiseju koja je est motiv u knji~evnosti. Narativ rekonstruira alternativnu povijest za razdoblje 1920.  1970. Knji~evni elementi inkorporirani su u urbanu povijest Latinske Amerike u osamdesetim  eseji, poezija, putopisi i filmovi kao tradicionalno glavni izvori urbane povijesti koji sa injavaju novi korpus istra~ivanja  urbanu kulturnu povijest. Almandoz nudi pregled tekstova i djela od kraja 19. stoljea, uglavnom pod utjecajem francuskog simbolizma i parnasovaca. Popularni karakter gdje su urbani izazovi amblematizirani je Juan Bimba, fikcionalni lik koji je nacionalna personifikacija za Venecuelu. Tree poglavlje, autora Leekea Reindersa je tekst posveen Nieuwlandu, kvartu Schiedama u airoj okolici Rotterdama, odnosno pripisuje se lokalnim konceptima. Tekst istra~uje kako je urbani prostor preosmialjen preko stanovnika i njihovih perspektiva, odnosno mapiranja kao prizme kroz koju stanovnici mogu koncipirati i dati smisao prostoru u kojem ~ive. Kognitivno mapiranje slu~i geografima i psiholozima za izu avanje mentalnog fenomena koji konstruira prostor. Drugi dio knjige naslovljen Claiming the Urban Space zapo inje poglavljem nne Schober s naslovom City and Cinema as Spaces for (trans-national) Grassroots Mobilization: Perspectives from Southeastern and Central Europe. Ovo se poglavlje bavi kino klubovima i filmskim pokretima u Austriji, Njema koj i dijelu bivae Jugoslavije, kao expanded cinema u Austriji i Njema koj, novi film ili crni val u Jugoslaviji. Schober analizira filmske urbane prostore kroz socijalizira ku silu filma. Kino je predstavljeno kao potencijalni prostor za susret s drugim, kao mjesto s ambivalentnom modifikacijom i modernom institucijom gdje se briau razlike. Kao ato smatra i Georg Simmel, kino na odreeni na in standardizira kapacitete za socijalizaciju. Veli ina prostora i blizina sjediata u kino sali stvara osjeaj da ste dio nekakvog kolektiva. U 70-im godinama u Be u Z-Club predstavlja viae od kina: to je kavana, scena u centru grada. Kino je mjesto za susret, prostor koji stvara zajednicu u kojoj su ljudi jednaki; to je njegov demokratski aspekt. Umjetnici i filmad~ije u Be u organiziraju dogaaje na raznim lokacijama u gradu, prikazuju tzv.  nevidljive filmove preko provokativnih performansa na trgovima, ulicama odakle se kasnije stvaraju festivali. Sli ni ovakvi dogaaji dogaaju se i u Klnu i Berlinu. U Sloveniji (OHO Kino Club u Kranju, Kinoteca u Ljubljani) i Beogradu u 60-im se organiziraju kino-klubovi u kojima se prikazuju filmovi Truffauta, Buuela, Antonionija, Godarda... Od tih prvotno amaterskih filmskih klubova stvara se jedan filmski aktivizam, a mladi redatelji se fokusiraju na teme kao ljubav, alijenaciju, osamljenost, individualnost, a raa se i nova filmska struja u jugoslavenskom filmu - crni val. Peto poglavlje, poglavlje Matthewa P. Berga fokusira se na svakodnevni ~ivot graana Be a od kraja Drugog svjetskog rata. Trei i posljednji dio knjige naslovljen Living an Working in the City sastavljen je od dva poglavlja, jedno od autora Ronnieja Johnstona and Arthura McIvora i posljednje poglavlje autora Tihane Rubi and Carolin Leutloff-Grandits. Ovo je poglavlje posveeno postsocijalisti kom Zagrebu i jednom od najveih stambenih kompleksa izgraenih u bivaoj Jugoslaviji i Europi  Mamutici u Travnom koja je grad u gradu. Narrating the City. History, Space and Everyday na oko 230 stranica nudi pregled studija koje koriste u prou avanju veza izmeu urbanih narativa i svakodnevice. Grad u svim kreativnim izvedbama (uklju ujui i one filmske kao moj interes), mo~e biti konstruiran kao metafora, simbol, povijest, dramaturgija, dizajn, narativ i lik. Gradovi zauzimaju veliki i vitalni dio filmskog imaginarija, razumijevajui vezu izmeu  realnog i  zamialjenog (real and reel), postajui interes disciplina i izvan filma, kao u ovom zborniku. Elena Dimitrovska     pCrC^GGGGJK8KhKKL\M߼ߙyXy7y7yAhhS h$^6B*CJOJQJaJfHmHphq sHAhhS h$^B*CJOJQJ]aJfHmHphq sH>hhS h$^B*CJOJQJaJfHmHphq sHEhhS h$^0J6B*CJOJQJaJfHmHphq sHEhhS hz /0J6B*CJOJQJaJfHmHphq sH?hj'0J6B*CJOJQJaJfHmHphq sH \MMMMMMMMMNNN6NPQQXX¡¡¡bbB>hhS hhS B*CJOJQJaJfHmHphq sH<hhS h$^B*CJOJPJQJ\aJmHnH/phsHtH/>hhS h$^B*CJOJQJaJfHmHphq sHAhj'h$^5B*CJOJQJaJfHmHphq sHAhj'hj'5B*CJOJQJaJfHmHphq sH8hj'B*CJOJQJaJfHmHphq sHXYZZfZ\]]]]ܺr^K8%$hhS h4%CJOJQJaJmHsH$hhS h_ZCJOJQJaJmH sH $hhS hhS CJOJQJaJmHsH'hhS hhS 6CJOJQJaJmHsHEhhS hhS 0JB*CJOJQJ\aJfHmHphq sHHhhS hhS 0J5B*CJOJQJ\aJfHmHphq sHBhhS hhS 0JB*CJOJQJaJfHmHphq sHEhhS hhS 0J6B*CJOJQJaJfHmHphq sH ]h^^*`4`<`D``````````aaa aaڶhkjhkU9hhS hj&6B*CJOJQJaJfHphq hhS CJOJQJaJmHsH'hhS h4%6CJOJQJaJmHsH$hhS h_ZCJOJQJaJmHsH$hhS h4%CJOJQJaJmHsH``````aaa a aa dgd-$dh-D@&M a$gdhS 61h:pE@P . A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmH/nH/sH/tH/J`J ENormal dCJ_HaJmH/sH/tH hBh P Heading 4ddd@&[$\$"5CJOJPJQJ\^JaJtH/DA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List VV PHeading 4 Char"5CJOJPJQJ\^JaJtH/.X@. <@Emphasis6]>> -0 Footnote TextCJaJ@!@ -0Footnote Text ChartH @&1@ -0Footnote ReferenceH*BOAB -apple-converted-space*WQ* b`Strong5\j/bj j&Standard*$1$8$9D0CJKHOJPJQJ^J_H9aJmH/nHsH/tH`^r` *]0 Normal (Web)ddd[$\$CJOJPJQJaJtH/.. <= xclaimclassPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] D$ l > nn)pC\MX]a1234`a58@0(  B S  ? ? -nq#1@Bjzabmw~ BJms"    ! |   !  ' 0 3 : < D G M O W Z WZem^h./EMVXhj:=HK.0gnuvegpu#*6il} };=Xbq|!#!~NPRZ "XZekuw}   " ) + x  !! !!!!!$!5!$?$A$E$ "?pqab YZ./<=kl<=x y """^#_#"$#$4$6$8$9$;$<$>$?$A$E$333qq YZuv}""$5$E$(Wpo E{hS ( -/< _%h43! #[ #4%,6%)&j'j(g2)P+jD--.z /g5@6vBZ-DEF&H-HJ1L{N'|O/PH;QpUWf.Y_Z*]$^`zid9j":j'vk!n-uqsX@ut y:z@z}takb RX|Fh)9P@sj&<7]  v\LbLCxk <=Q_:th-=m}[BPO4H:g=` /j`Ur|tX_&u6$8$@ ` D$hh>UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialS Brill-RomanMS Mincho7.@Calibri;(SimSun[SO5MangalA$BCambria Math"qhDCGE'3gAgA!20d$$$$ 3qHP $PP2!xxElena DimitrovskaElena DimitrovskaOh+'0l  ( 4 @LT\dElena DimitrovskaNormalElena Dimitrovska51Microsoft Office Word@Ԫ!@$X]y@jWg՜.+,0 hp|  A$$  Title  !"#$%&'()*+,-./012345689:;<=>@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\^_`abcdghkRoot Entry FSWjData 71Table?*WordDocument 8lSummaryInformation(UDocumentSummaryInformation8]MsoDataStore@&WLWCTJY4EU0ETLY==2@&WLWItem  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q