Pregled bibliografske jedinice broj: 813133
Uloga obiteljskog liječnika u prepoznavanju depresije
Uloga obiteljskog liječnika u prepoznavanju depresije, 2003., magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka
CROSBI ID: 813133 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga obiteljskog liječnika u prepoznavanju depresije
(The role of family physicians in recognizing depression)
Autori
Ines Diminić-Lisica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Rijeka
Datum
12.05
Godina
2003
Stranica
63
Mentor
Tanja Frančišković
Ključne riječi
depresija; obiteljski liječnik
(depression; family phisician)
Sažetak
Učestalost depresivnih poremećaja ima tendenciju porasta. Depresivni poremećaj jedan je od pet najčešćih poremećaja u ordinaciji liječnika obiteljske medicine. Depresivni poremećaj u velikom je broju slučajeva neprepoznat. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stvarnu razinu depresivnosti pacijenata u ambulanti liječnika obiteljske medicine, istražiti koliki je udio pacijenata s povišenom razinom depresivnosti prepoznat od liječnika obiteljske medicine i liječi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kod psihijatra. Također se željelo istražiti moguću razliku u morbiditetu između grupa depresivnih i nedepresivnih pacijenata te moguću razliku u korištenju lijekova. Metode: U istraživanje je uključeno 500 odraslih ispitanika redom kako su dolazili u ambulantu liječnika . Ispitanici su testirani Beckovim, Hopkinsovim i općim upitnikom sačinjenim za potrebe ovog istraživanja. Rezultati: 48, 1% ispitanika imalo je povišenu razinu depresivnosti. Od ukupnog broja ispitanika sa povišenom razinom depresivnosti samo ih je 13, 1% prepoznato od liječnika obiteljske medicine i liječeno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kod psihijatra. Istovremeno istraživanje anksioznosti pokazalo je da je među depresivnim pacijentima 56, 1% onih koji imaju i povišenu razinu anksioznosti. Među anksioznim i depresivnim ispitanicima prepoznavanje psihičkog morbiditeta je veće i to u 41, 1% slučajeva. U više od polovine slučajeva njih se prepoznaje kao anksiozne. Depresivni ispitanici istovremeno boluju od većeg broja kroničnih bolesti i to značajno češće od srčanih bolesti, duševnih bolesti, bolesti mišićno-koštanog sustava i bubrežnih bolesti. Ova grupa ispitanika koristi značajno veći broj lijekova i to posebno se više koriste antireumatici, analgetici, sedativi, antidepresivi, antialergici i diuretici. Ključne riječi: depresija, obiteljski liječnik
Izvorni jezik
Hrvatski