Naslov
Retrospektivna analiza liječenja bolesnika sa sindromom akutnog respiracijskog distresa u jedinici intenzivnog liječenja Kliničkog bolničkog centra Rijeka u desetogodišnjem razdoblju
(Retrospective analysis of treatment of patients with acutre respiratory distress syndrom in intensive care unite in Clinical hospital center Rijeka in ten-years period)

Autori
Radolović, Nicole

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
15.07

Godina
2014

Stranica
32

Mentor
Sotošek Tokmadžić, Vlatka

Ključne riječi
akutni respiracijski sindrom; dob bolesnika; smrtnost; strojna ventilacija
(Acute respiratory distress syndrome; patients' age; mortality; mechanical ventilation)

Sažetak
Ciljevi istraživanja: utvrditi broj bolesnika liječenih od akutnog respiracijskoga sindroma (ARDS) u jedinici intenzivnoga liječenja (JIL) Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje, lokalitet Sušak, KBC Rijeka, u razdoblju od 1.siječnja 2004. do 31.prosinca 2013. godine, uzroke nastanka ARDS-a, trajanje strojne ventilacije i trajanje liječenja u JIL-u te ishod liječenja. Ispitanici i postupci: ovom retrospektivnom studijom obuhvaćeno je 131 bolesnika liječenih u JIL-u Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje, lokalitet Sušak, KBC Rijeka, koji su u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2013. godine bili liječeni od akutnog respiracijskoga sindroma. U prikupljanu podataka korišteni su podatci iz medicinske dokumentacije. Statistička obrada podataka rađena je u računalom programu Microsoft Excel i Statistica 12 (StatSoft, Tulsa, SAD). Rezultati : U razdoblju od 1. siječnja 2004. godine do 31. prosinca 2013. godine liječeno je 131 bolesnika s ARDS-om na Klinici za anesteziologiju i intenzivno liječenje, lokalitet Sušak, KBC Rijeka. Od ukupnog broja bolesnika s ARDS-om , 82 (63%) bolesnika bilo je muškog spola, a 49 (37%) bolesnika, ženskog spola. Vodeći uzrok nastanka ARDS-a bila je akutna respiracijska insuficijencija i to čak u 53 (40%) bolesnika, potom pneumonija, sepsa (15% bolesnika), te utapljanje (2% bolesnika) bolesnika. Tijekom 2007. godine zabilježena je najviša smrtnost bolesnika s ARDS-om (75%). Većina bolesnika s ADRS-om bila je ventilirana od 8 do 9 dana. Veći se dio bolesnika s ARDS-om liječio se u JIL-u u trajanju od 10 do 15 dana. U ispitivanom razdoblju 82 (63%) bolesnika s ARDS-om je umrlo dok je 49 (37%) bolesnika bilo premješteno iz JIL-a. Zaključak : Prognoza ARDS-a ovisi o težini same bolesti te ostalim komorbiditetima, no unatoč primjeni brojnih metoda liječenja smrtnost ARDS-a još uvijek je vrlo visoka. Srednja smrtnost bolesnika s ARDS-om iznosi oko 41 do 46%, a povećana je u starijoj životnoj dobi. Stoga, osim ranog prepoznavanja kliničke slike i simptomatologije ARDS-a, važna je i primjena protektivne plućne ventilacije u liječenju ARDS-a koja nije samo terapijska već ujedno i preventivna mjera kojom se smanjuje jatrogeno oštećenje pluća i umanjuje predispozicija za razvoj respiracijskoga distresa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA