Naslov
Dijagnostika i liječenje kardiogenog šoka
(Diagnosis and treatment of cardiogenic shock)

Autori
Helena Smokrović

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka, Hrvatska

Datum
15.07

Godina
2014

Stranica
36

Mentor
Sotošek Tokmadžić, Vlatka

Ključne riječi
ekstrakorporalno održavanje života ; intraaortalna balon pumpa ; kardiogeni šok ; liječenje kardiogenoga šoka ; pomoćni ventrikulski uređaj
(cardiogenic shock ; coronary artery bypass ; extracorporeal life support ; grafting. intraaortal balloon pump ; treatment of cardigoenic shock ; ventricular assist device)

Sažetak
Kardiogeni šok najčešće nastaje uslijed akutnog infarkta miokarda, ali i kao posljedica drugih bolesti koje umanjuju kontraktilnost srčanog mišića. Smanjena kontraktilnost srčanog mišića rezultira smanjenjem srčanog minutnog i udarnog volumena što dovodi do zastoja krvi ispred pretklijetki i klijetki te porasta plućnog kapilarnog i središnjega venskog tlaka uslijed porasta tlaka punjenja klijetki. Uslijed pada udarnog volumena dolazi do porasta srčane frekvencije te porasta sustavne vaskularne rezistencije kako bi se zadovoljile potrebe vitalnih organa. Kardiogeni šok dovodi do porasta središnjega venskog tlaka i plućnog kapilarnog tlaka uz povišenu sustavnu vaskularnu rezistenciju te smanjeni udarni volumen. Tri su važna kriterija kojima se definira kardiogeni šok: 1. hipotenzija - sistolički krvni tlak <90 mmHg najmanje 1 h uz intravensko opterećenje volumenom a potom i uz primjenu inotropnih i vazopresornih lijekova u trajanju od najmanje 30- 45 min, 2. srčani indeks <2, 2 L/m/m2 , 3. plućni kapilarni tlak PCP >18 mmHg. Kardiogeni šok se očituje blijedom, hladnom i oznojenom kožom uz slabo osjetljive i ubrzane periferne arterijske pulzacije. Na pacijentu su vidljive ispunjene vratne vene, uz auskultatorno čujne zastojne promjene na plućima, a arterijski tlakovi su niski i teško mjerljivi. Lijekovi koji se koriste u liječenju šoka su: analgetici, diuretici, vazodilatatori, inotropni lijekovi i vazopresorni lijekovi. Osim medikamentoznog liječenja, značajne su i druge terapijske metode: intra- aortalna balon pumpa, pomoćni ventrikulski uređaj, ekstrakorporalno održavanje života, mehanička ventilacija, perkutana koronarna intervencija i koronarno arterijsko premoštenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA