Pregled bibliografske jedinice broj: 812754
Čovjek i ratovanje. Je li moguće ostvariti Prvi svjetski mir.
Čovjek i ratovanje. Je li moguće ostvariti Prvi svjetski mir. // Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva "Rat i mir"
Zagreb, Hrvatska, 2015. (ostalo, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 812754 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čovjek i ratovanje. Je li moguće ostvariti Prvi svjetski mir.
(The Man and Warfare. Is it Posseible to Achieve the First World Peace.)
Autori
Vesna Ivezic
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva "Rat i mir"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.11.2015. - 28.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
rat; nasilje; mudrost; ratnički čovjek; opstanak; homo sapiens; logos mira
(war; violence; wisdom; warlike man; survival; homo sapiens; logos of peace)
Sažetak
Povijest ljudskog ratovanja dugačka je kao i sama povijest čovječanstva. Od sukoba koje je pećinski čovjek-nomad vodio oko prestiža i lovine, koji se u okvirima modernih definicija rata, i zbog mnogih „nedostataka“ koji bi u potpunosti opravdali taj termin i ne smatraju pravim ratovima , te razvijenim oblicima sukoba omogućenim razvojem društva i tehnologije, može se reći da čovječanstvo permanentno živi u napetosti između stanja rata i stanja primirja, te da pravi mir na Planeti do sada nije postignut. Rat je središnji problem kroz povijest, i odgovor na pitanje zašto čovjek kao misleće biće, vrste homo sapiens (dakle, biće mudrosti) radije izabire nasilje i rat umjesto mira i međusobne suradnje , usprkos kulturnom i civilizacijskom napretku, zašto i „u okolnostima mira ratnički čovjek navaljuje na samoga sebe“ (F.W. Nietzsche), do sad nije jasno artikulirano. Čovjek , u permanentnom ratu sviju protiv svih ( T. Hobbes), za njega prirodnom stanju, kako su navodili još antički filozofi (Platon, Aristotel), našao se na raskrižju-nestati ili ostati, izumrijeti kao vrsta uslijed sve“ naprednijih“ i tehnološki razvijenijih i pogubnijih ratova, ili slijedom Kantove ideje vječnog mira kao ideala i imperativa ljudske prirode koji može stvoriti čovjek sam svojim djelom , na isti način kao što je kroz povijest razvio metode i tehnologiju ratovanja, kreirati uvjete za Prvi svjetski mir. Čovjek sad treba odgovoriti na pitanje, je li umjesto stanja permanentnog rata moguća uspostava logosa mira.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
