Naslov
Kreativnost krize- Hrvatska između apatije i strasti
(Creativity of Crisis- Croatia between Apathy an Passion)

Autori
Vesna Ivezic

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
5.Nacionalni kongres Hrvatskog socioloskog drustva,

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.03.2015. - 22.03.2015

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
nacionalizam; masovne političke strasti; apatija; ksenofobija; kriza
(nationalism; mass political passions; apathy; xenophobia; crisis)

Sažetak
Može li korak udesno biti mogući izlazak iz krize. Od osamostaljenja do ulaska Hrvatske u EU prošlo je više od četvrt stoljeća. Nakon razdoblja masovne euforije potpomognute populističkim zanosom i nacionalizmom, koji je bio pokretačka snaga neovisnosti, zemlja tone u krizu, siromaštvo, nezaposlenost i nezadovoljstvo rastu, hrvatski građani sve više tonu u apatiju. Nacionalizam koji po malo zamjenjuje instinkt za preživljavanjem, nije nestao. Većina hrvatskih građana tradicionalno je sklonija konzervativnoj, desnoj političkoj opciji, što se, u rasponu do ekstremne desnice, iskazuje kroz ksenofobije, netoleranciju prema manjinama / vjerskim, nacionalnim, spolnim, svima, te povećava u razdobljima krize i društvenih promjena , što je upravo sada. U okolnostima sveopće krize i beznađa, iskorak udesno, san o čvrstoj ruci ili zamagljivanje stvarnosti inzistiranjem na prošlosti, nudi se kao zamjena. Porast ksenofobije u Hrvatskoj sukladan je s identičnim pojavama u drugim zemljama Europe, što se intenziviralo nakon ulaska Hrvatske u EU. Na manifestnoj razini, kao i u Europi, proklamiraju se demokratske vrijednosti, te uspostavljanje novih društvenih odnosa temeljenih na načelima interkulturalizma i poštivanju manjina. U stvarnosti, između proklamiranog i realiteta, postoji razlika. Ksenofobija na različite načine očituje svoju prisutnost u javnom prostoru Hrvatskog društva, često u tišini. U komunikacijskim kanalima česta je buka, koja ometa točan prijenos informacija i točne definicije pojmova koji su u opticaju. Za razliku od EU, za krizu i gubitak radnih mjesta ne optužuju se manjine, nego nemoć političkog vodstva. Građani Hrvatske ne vide političku opciju koja bi mogla izvući zemlju iz krize, te zbog toga veliki dio stanovništva ne sudjeluje u političkom životu zemlje, a ne zato što je politički pasivan.S izuzetkom studentskih prosvjeda, od 2008.- 2010. i nove političke opcije koja se pod nazivom „Živi zid“ u novije vrijeme pojavila u obrani građana Hrvatske protiv bankarskog sistema, ovrha i osiromašivanja, koja, iako je u kratko vrijeme postigla veliku popularnost kod građana, još nema dovoljnu masovnost da bi mogla biti čimbenik korjenite promjene. Kriza dovodi na površinu brojne nedostatke, političke, gospodarske i društvene, a takvo intenziviranje može dovesti do potpunog rušenja, i moguće je- potaknuti kreativnost u pronalaženju rješenja

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA