Pregled bibliografske jedinice broj: 812603
Prediktori težine simptoma i kvalitete života kod oboljelih od sindroma iritabilnoga crijeva
Prediktori težine simptoma i kvalitete života kod oboljelih od sindroma iritabilnoga crijeva // 22. naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji, Knjiga rezimea / Institut za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu (ur.).
Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2016. str. 19-20 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 812603 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prediktori težine simptoma i kvalitete života kod
oboljelih od sindroma iritabilnoga crijeva
(Predictors of symptom severity and Quality of life in
IBS patients)
Autori
Pletikosić, Sanda ; Tkalčić, Mladenka ; Hauser, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
22. naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji, Knjiga rezimea
/ Institut za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu - Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2016, 19-20
Skup
22. Empirijska istraživanja u psihologiji
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 18.03.2016. - 20.03.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
sindrom iritabilnog crijeva ; kvaliteta života ; depresivnost
(irritable bowel syndrome ; quality of life ; depression)
Sažetak
Sindrom iritabilnog crijeva funkcionalni je gastrointestinalni poremećaj čiji nastanak i progresiju determinira velik broj čimbenika. Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati prediktivnu vrijednost bioloških i psiholoških odrednica u objašnjenju varijance težine simptoma i kvalitete života oboljelih osoba, uz ispitivanje međuodnosa prediktorskih varijabli te medijacijskih efekata. U istraživanju je sudjelovalo 49 oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva (dob: M = 45, 11, SD = 14, 01 ; Ž = 38) koji su ispunili upitnike koji mjere anksioznost kao crtu ličnosti (STAI-T), neuroticizam (BFI), depresivnost (BDI-II) te opću (SF-36) i specifičnu kvalitetu života (IBS-36). Sudionici su tijekom dva tjedna pratili težinu simptoma i dnevne stresne događaje te mjerili varijabilitet srčanog rada. Također su im utvrđene razine serumskog kortizola i fekalnog kalprotektina. Kako bi se ispitali postavljeni problemi provedene su analize traga. Različitim modelima objašnjeno je od 24 do 30% varijance težine simptoma (SRMR od .03 do .08), 22 do 33% varijance kvalitete života IBS-36, 54 do 71% varijance mentalne komponente SF-36 te 47 do 63% varijance tjelesne komponente SF-36 (za latentnu varijablu kvaliteta života SRMR .05 do .06). Kortizol i simpato-vagusna ravnoteža nisu se pokazali značajnim prediktorima ni težine simptoma ni kvalitete života, dok se kalprotektin pokazao značajnim prediktorom kvalitete života, neovisno o tome s kojim je varijablama uključen u analizu. Jedinim značajnim prediktorom težine simptoma pokazao se intenzitet stresnih događaja. Neuroticizam, anksioznost i depresivnost pokazali su se kao značajni prediktori kvalitete života, neovisno o fiziološkoj mjeri koja je uz njih analizirana. Depresivnost se pokazala kao značajan prediktor intenziteta stresnih događaja indirektno, odnosno marginalno značajnim se pokazalo da depresivnost posredno putem stresnih događaja ima efekte na težinu simptoma. Dobiveni rezultati upućuju na važnu ulogu depresivnosti ne samo u narušavanju kvalitete života oboljelih osoba, već i u održavanju simptoma poremećaja kroz efekte koje ostvaruje na percepciju događaja kao stresnih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka,
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka,
Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci