Naslov
Estetika u kartografiji od antike do renesanse
(The aesthetics in cartography from antiquity to the Renaissance)

Autori
Puceković, Branko

Izvornik
Geodetski list (0016-710X) 70(93) (2016), 1; 75-94

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
kartografija; karta; estetika; filozofija; umjetnost
(cartography; map; aesthetics; philosophy; art)

Sažetak
Estetska svojstva karte bitna su za kartografa koji izrađuje novo, originalno djelo. Od karte se očekuje da zadovolji potrebe korisnika u pogledu sadržaja, potpunosti, točnosti i cjelovitosti, ali je važan i estetski dojam, odnosno ljepota karte koja u očima promatrača budi osjećaj ugodnosti i zadovoljstva. Doživljaj lijepoga, uključivanje naših emocija (osjećaja) kod aktivnog promatranja karte, tema je o kojoj nije dovoljno pisano u literaturi. Karte svijeta drevnih civilizacija bile su kružnog oblika bez mjerila. Na kartama je vidljiva nakana autora da budu ne samo sadržajno potpune nego i estetski oblikovane uporabom boja za prikaz kopna i mora. Svaka nova civilizacija preuzela je vještine i spoznaje prethodne civilizacije. Kao uzor i neiscrpno vrelo korištena je filozofija, znanost i umjetnost antičke Grčke. U ovom članku dan je kratak pregled estetike kao filozofskog pojma od starogrčkih mislilaca do početka 16. stoljeća. Filozofi su se oduvijek pitali: gdje je izvor ljepote, da li je ona objektivna ili subjektivna, čime je uvjetovana estetska prosudba? Estetika je filozofija lijepoga. Ukratko su obrađene neke poznatije karte svijeta starih civilizacija kao i neki od filozofa koji su dali doprinos svoje filozofske misli o estetici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA