Naslov
Dvadeset godina genetskih modifikacija u šumarstvu
(TWENTY YEARS OF GENETIC MODIFICATIONS IN FORESTRY)

Autori
Popović, Maja ; Ivanković, Mladen ; Bogdan Saša ; Pilate, Gilles

Izvornik
Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko (0351-1693) 45 (2013), 2; 195-210

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, ostalo

Ključne riječi
genetsko modificiranje; genetska transformacija; genetski inženjering; biotehnologija; oplemenjivanje; modificirajuća svojstva; terenski nasadi
(genetic modification; genetic transformation; genetic engineering; biotechnology; traditional breeding; target traits; field trials)

Sažetak
Genetsko modificiranje, genetsko transformiranje ili genetski inženjering je skup tehnika koje pružaju mogućnost dodavanja poželjnih osobina u superiorne genotipove biljaka, putem prijenosa gena između različitih nesrodnih vrsta, rodova, pa čak i carstava, što se inače ne događa u prirodi. S druge strane, klasičnim se oplemenjivanjem putem selekcije i križanja između jedinki koje pripadaju istoj ili srodnim vrstama također izmjenjuju i ističu određena svojstva s ciljem poboljšanja vrsta prema ljudskim mjerilima, ali je takav prijenos gena moguć i u prirodi. Sa genetskim modificiranjem na drvenastim biljkama započelo se 1987. godine na topolama (Fillatti i dr. 1987). To je prva studija u kojoj je uspješno regenerirano genetski modificirano tkivo šumske vrste drveća. Svojstva koja su najčešće predmet genetske modifikacije kod biljaka su sastav lignina, tolerancija na herbicide, otpornost na bolesti i štetnike, te kontrola cvatnje. Osim samog postupka genetskih transformacija, terenski pokusi genetski modificiranog šumskog drveća predstavljaju vrlo važan segment u cjelokupnom lancu istraživanja. Testiranje izmijenjenih svojstava u prirodnim okolišnim uvjetima pridonosi boljem shvaćanju interakcije okolišnih utjecaja i transformiranih svojstava. Iako se procjenjuje kako postoji preko 600 terenskih nasada sa genetski modificiranim drvenastim vrstama širom svijeta, u šumarstvu gotovo nema komercijalne uporabe takvih plantaža. U hrvatskom šumarstvu ne postoje naznake takvog korištenja biotehnologije. Međutim, praćenje svjetskih trendova važno je za implementaciju inozemnih iskustava u zakonsku regulativu, te za stjecanje dovoljnih količina znanja za provedbe sigurnosti i opreznosti prilikom takvih istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA