Pregled bibliografske jedinice broj: 812054
Neinkarnacijska kristologija - kap (filozofije) koja je prelila čašu (teologiji)?
Neinkarnacijska kristologija - kap (filozofije) koja je prelila čašu (teologiji)? // Filozofija i teologija u kontekstu znanstveno- tehničke civilizacije / Oslić, Josip, Ćubelić, Alojz, Malović, Nenad (ur.).
Zagreb: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Kršćanska sadašnjost, 2016. str. 231-245
CROSBI ID: 812054 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neinkarnacijska kristologija - kap (filozofije) koja je prelila čašu (teologiji)?
(Non-incarnational Christology - the (Philosophical) Straw that Broke the (Theological) Camel's Back?)
Autori
Iva Mršić Felbar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Filozofija i teologija u kontekstu znanstveno- tehničke civilizacije
Urednik/ci
Oslić, Josip, Ćubelić, Alojz, Malović, Nenad
Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Kršćanska sadašnjost
Grad
Zagreb
Godina
2016
Raspon stranica
231-245
ISBN
978-953-11-0979-6
Ključne riječi
neinkarnacijska kristologija, utjelovljenje, John Hick, metafora, religijski jezik, Isus Krist, Kalcedon
(Non-incarnational Christology, Incarnation, John Hick, metaphor, religious language, Jesus Christ, Chalcedon)
Sažetak
Pristup problematici utjelovljenja Johna Hicka dijelom je njegova pluralističkog nasljeđa, što je vidljivo i u neinkarnacijskoj kristologiji. Smatrajući nužnim reinterpretaciju doslovnog govora kalcedonskog nauka, nadomješta ga metaforičkim, koji u konačnici ontološko pitanje ostavlja neodogovorenim te ga, štoviše, niječe, razarajući time ideju Isusova bogočovještva. U tako impostiranoj kristologiji, Isus Krist je promatran u svjetlu monofizizma, oduzetog božanstva, čiji je rezultat osiromašena i reducirana kristologija. Pritom metaforički govor vodi Hicka do poimanja utjelovljenja Isusa Krista kao o približavanju božanskog ljudima, a ne kao postajanju Boga čovjekom, zbog čega je njegova neinkarnacijska kristologija neprihvatljiva iz pozicije katoličke teologije. Ukazujući na dihotomiju ovako metaforički shvaćenog utjelovljenja Isusa Krista s onim kalcedonskim, posebno smo se osvrnuli na pitanje religijskoga jezika, odnosno metafore kao sredstva kojim Hick oblikuje vlastiti kristološki diskurs. Ono što smo mu pritom zamjerili jest nijekanje kognitivnosti metafore kao i njezino instrumentalizirano korištenje. Konačno, premda kao fenomen može biti poticajan za iznalazak razumljivijih kristoloških kategorija, zaključili smo da je Hickov pokušaj zamjene (a ne interpretacije!) tradicionalne kristologije utjelovljenja s ponudom one metaforičkog tipa neuspio poput mnogih krivovjerja prije njega, a čiju reinterpretaciju on predstavlja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
