Naslov
Rad Referentnog centra za bjesnoću te antirabične ambulante Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u razdoblju od 2008. do 2013. godine
(Activities of the Reference Centre for Rabies and Antirabies Clinic of Dr. Andrija Štampar Institute of Public Health from 2008 to 2013)

Autori
Vodopija, Radovan ; Tešić, Vanja ; Kosanović Ličina, Mirjana Lana ; Bedeković, Tomislav ; Sušec, Ivica

Izvornik
Infektološki glasnik: znanstveno-stručni časopis za infektologiju (1331-2820) 34 (2014); 121-132

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Bjesnoća ; Referentni centar za bjesnoću ; antirabična ambulanta
(Rabies ; Reference Centre for Rabies ; Antirabies Clinic)

Sažetak
Bjesnoća je apsolutno smrtonosna bolest, bez obzira na nekoliko najnovijih slučajeva preživljavanja koja su opisana u literaturi. Zbog visoke smrtnosti od 55 000 slučajeva godišnje, virus bjesnoće nalazi se na osmom mjestu najsmrtonosnijih virusa u svijetu. Zbog te činjenice, bjesnoća je i dalje veliki javnozdravstveni problem pogotovo u slabije razvijenim zemljama Afrike i Azije. Bez dobro organizirane pomoći lokalnih zajednica, financijske potpore državnih ili drugih institucija ili organizacija te suradnje humane i veterinarske medicine, ova velika brojka smrtnih slučajeva, neće se početi smanjivati. Zadnji slučaj humane bjesnoće u Republici Hrvatskoj, dogodio se prije 50 godina, davne 1964. godine. Od tada su zabilježena dva importirana slučaja humane bjesnoće u Republici Hrvatskoj iz Bosne i Hercegovine, prvi 1989., te drugi 1995. godine. Referentni centar za bjesnoću obavlja niz aktivnosti na području humane antirabične zaštite te u tom segmentu surađuje s brojnim veterinarskim organizacijama, ustanovama i institucijama te koordinira rad županijskih zavoda za javno zdravstvo diljem Republike Hrvatske, a njegovi djelatnici sudjeluju u brojnim stručnim, nastavnim i edukacijskim aktivnostima. U razdoblju od 2008. do 2013. godine, u Republici Hrvatskoj pregledano je zbog sumnje na izloženost bjesnoći 32 697 osoba, od čega je njih 9 368 odnosno 28, 6% primilo postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP) zbog ugriza, ogrebotine, kontakta sa slinom preko oštećene kože ili sluznica ili kontakta s domaćom ili divljom, bijesnom ili na bjesnoću sumnjivom životinjom ili kontaminiranim materijalom. Od navedenog broja u 8 668 osoba primijenjena je PEP samo s cjepivom protiv bjesnoće, dok je u 700 osoba primijenjena PEP u kombinaciji antirabičnog cjepiva i humanog antirabičnog imunoglobulina. U sklopu Referentnog centra za bjesnoću pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" nalazi se antirabična ambulanta, koja osim suradnje s veterinarskim organizacijama, obavlja preglede ugriženih osoba, upisuje ih u registar, izdaje medicinsku dokumentaciju te prema indikaciji obavlja PEP. U razdoblju od 2008. do 2013. godine pregledano je i obra|eno ukupno 3 690 pacijenata (2 094 muških i 1 596 ženskih), od čega je u 961 osoba (555 muških i 406 ženskih) postavljena indikacija za PEP. Ovi podaci odnose se na područje grada Zagreba. Ovdje nisu uključeni pacijenti s područja Zagrebačke županije koji su se od strane županijskih epidemiologa ciljano upućivali u našu ustanovu, radi pregleda te postavljanja indikacije za PEP.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA