Pregled bibliografske jedinice broj: 811693
Djela siročad i javno dobro : kome pripadaju prava?
Djela siročad i javno dobro : kome pripadaju prava? // 14. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova. Zagreb / Faletar Tanacković, Sanjica ; Hasenay, Damir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. str. 197-210 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 811693 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Djela siročad i javno dobro : kome pripadaju prava?
(Orphan Works and Public Domain : Who owns the Rights?)
Autori
Šalamon-Cindori, Breza ; Petrušić, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
14. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova. Zagreb
/ Faletar Tanacković, Sanjica ; Hasenay, Damir - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011, 197-210
Skup
14. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 17.11.2010. - 19.11.2010
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
djela siročad; djela koja nisu na tržištu; javno dobro; autorsko pravo; masovna digitalizacija; Europeana; europske nacionalne knjižnice; Manifest za javno dobro; Povelja o javnom dobru; ARROW; MILE; Google
(orphan works; out-of-commerce works; public domain; copyright; mass digitization; Europeana; the European national libraries; Public Domain Manifesto; Europeana Public Domain Charter ARROW; MILE; Google)
Sažetak
Digitalno okruženje, uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a posebno Weba 2.0, današnjim korisnicima osigurava brz, jednostavan i gotovo neograničen pristup kulturi, umjetnosti i znanju u svakom trenutku i sa svakog mjesta. Ostvarujući svoje temeljne zadaće – kulturnih, obrazovnih i informacijskih ustanova – arhivi, knjižnice i muzeji, izgradnjom digitalnih zbirki i knjižnica te aktivnim sudjelovanjem u masovnoj digitalizaciji 21. stoljeća, postaju dionici stvaranja sve bogatijeg informacijskog krajolika. Poslanje da se masovnom digitalizacijom osigura pristup što većem broju djela pohranjenom u baštinskim ustanovama onemogućeno je činjenicom da je većina djela objavljenih tijekom 20. stoljeća još uvijek zaštićena autorskim pravima, dok među njima velik broj čine djela čiji se nositelji autorskih prava ne mogu utvrditi ili pronaći (djela siročad). Stoga postoji bojazan da će, ukoliko se žurno ne pristupi izradi novog zakonskog okvira u digitalnom okruženju, pristup vrijednoj građi dugoročno ostati onemogućen. S druge strane, europske nacionalne knjižnice javno dobro ističu kao temelj masovne digitalizacije i pridonose stvaranju portala europske kulturne baštine Europeane – europske digitalne knjižnice. Europa svojim brojnim inicijativama, poput projekata ARROW i MILE te objavljivanjem Manifesta za javno dobro i Povelje o javnom dobru pridonosi reguliranju prava autora u digitalnom dobu, ali i omogućivanju što veće dostupnosti europske kulturne baštine javnosti kojoj ona i pripada.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti