Naslov
Ideja i autonomija sveučilišta
(The idea and autonomy of the university)

Autori
Perišić, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Sveučilište, filozofija, obrazovne politike, 4. studentski filozofski simpozij Udruge studenata filozofije »logOS«, Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatskog filozofskog društva. ( University, Philosophy, Educational Policies, 4th Philosophy Students' Symposium of Philosophy Students' Association »logOS«, Department of Philosophy of Faculty of Humanities and Social Sciences at the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, and Croatian Philosophical Society. ) / Matić Luka i Papo Demian - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014, 46-46

ISBN
978-953-314-066-7

Skup
4. studenski filozofski simpozij »Sveučilište, filozofija, obrazovne politike«

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 08.05.2014. - 09.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
ideja sveučilišta ; spor fakulteta ; autonomija ; Immanuel Kant
(the idea of the university ; the contest of faculties ; autonomy ; Immanuel Kant)

Sažetak
Jedna od ključnih točaka u idejama sveučilišta njemačkih filozofa i mislioca je misao da je sveučilište učena zajednica javnih učitelja, profesora, učenjaka i drugih koja je autonomna. Naime, kao što možemo doznati iz knjige »Rađanje ideje univerziteta« Zorana Dimića, moderna ideja sveučilišta svoje temelje ima u filozofiji prosvjetiteljstva i romantičarskoj ideji Bildunga. Jedan od filozofa koji su snažno utjecali na oblikovanje moderne ideje sveučilišta bio je i Immanuel Kant, koji je u spisu Spor fakulteta (Der Streit der Facultäten ) uspostavio regulativnu ideju sveučilišta kao uvjet mogućnosti ozbiljenja sveučilišta. Pritom je za Kanta sveučilište bilo ustanova čiji je cilj napredovanje prema savršenijem pristupanju svijetu učenosti i njegovu cjelovitijem razvoju. Poljski filozof Marek Kwiek prepoznao je Kantovo značenje za formiranje ideje modernog sveučilišta: »Prvi je princip jedinstvo istraživanja i podučavanja, drugi je zaštita akademske s lobode: slobode podučavanja i slobode učenja ; treći je središnja važnost filozofskog fakulteta.« U ideji sveučilišta, kako ju je Kant zamislio, ono što danas zovemo humanističkim i društvenim znanostima ima kontrolnu funkciju u odnosu prema drugim znanosti ma. Temelj za takvo razumijevanje leži u uvjerenju da samo obrazovana i slobodna osoba može biti dobar građanin i doprinijeti napretku čovječanstva. A preduvjet za obavljanje kontrolne uloge jest autonomija. No, usprkos Kantovim i zamislima drugih filozofa , povijesni razvoj doveo je do podređenosti sveučilišta tržištu. U izlaganju ću pokazati da ta podređenost tržištu onemogućava kritičke perspektive društvenih i humanističkih znanosti, a potom i da industrijalizacijom sveučilišta nastaje njegova heteronomija te da nastupa njegova dehumanizacija koja za rezultat ima dehumanizaciju društva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA