Pregled bibliografske jedinice broj: 810036
Nutrigenetika i razvoj metaboličkog sindroma: uloga polimorfizma AT1R
Nutrigenetika i razvoj metaboličkog sindroma: uloga polimorfizma AT1R // Liječnički vjesnik 137 (Suplement 1)
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, 2015. (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 810036 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nutrigenetika i razvoj metaboličkog sindroma: uloga polimorfizma AT1R
(Nutrigenetics and development of metabolic syndrome: the role of AT1R polymorphism)
Autori
Božina, Tamara ; Sertić, Jadranka ; Lovrić, Jasna ; Merkler, Aana ; Jelaković, Bojan ; Reiner, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Liječnički vjesnik 137 (Suplement 1)
/ - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2015
Skup
10. Hrvatski kongres o aterosklerozi
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.06.2015. - 19.06.2015
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
nutrigenetika; metabolički sindrom; AT1R polimorfizam
(nutrigenetics; metabolic syndrome; AT1R polymorphism)
Sažetak
Izbor i omjer makronutrijenata u prehrani je uz druge čimbenike i genetički determiniran te je predmet istraživanja nutrigenetike. AT1R je dominantan receptor u kardiovaskularnom sustavu za regulaciju hemodinamskih procesa i niza drugih procesa važnih u patofiziologiji debljine i metaboličkog sindroma (MetS). Cilj studije bio je ispitati interakcije između polimorfizma gena za angiotenzinski receptor AT1R i vrste prehrane te utvrditi njihovu povezanost s metaboličkim sindromom (MetS) i njegovim sastavnicama. Istraživanje je uključivalo 527 ispitanika (265 s MetS i 262 kontrolna ispitanika). Određene su antropometrijske osobine (visina, težina, opseg struka, arterijski tlak) i biokemijski parametri (trigliceridi, ukupni-, LDL- i HDL-kolesterol i glukoza) te je analiziran tip prehrane. Mediteranska prehrana je uključivala maslinovo ulje, voće i povrće, ribu, bijelo meso i orašaste plodove barem tri puta tjedno. Kontinentalni tip prehrane se sastojao od crvenog mesa i mesnih prerađevina, manjih količina voća i povrća, rijetke konzumacije ribe, bez maslinovog ulja. Genotipizacija AT1R 1166A>C provedena je metodom PCR-RFLP. Rezultati: Ispitanici koji su preferirali kontinentalni tip prehrane imali su gotovo četiri puta veće izglede za razvoj pretilosti (OR=3, 88 ; 95% CI: 1, 12-13, 36 ; p=0, 032) i značajno veći rizik za razvoj MetS (OR=13, 86 ; 95% CI: 5, 69-33, 78 ; p<0, 001) u odnosu na ispitanike na mediteranskoj ili mješovitoj prehrani. Mediteranski ili mješoviti tip prehrane bio je povezan s nižim vrijednostima triglicerida (p=0, 037) i opsega struka (p<0, 001) te nižim vrijednostima sistoličkog krvnog tlaka (p=0, 001). Nositelji genotipa AT1R 1166AC ili CC češće su birali mediteranski ili mješoviti tip prehrane u odnosu na nositelje genotipa AT1R 1166AA čiji je odabir češće bio kontinentalni tip prehrane (OR=2, 24 ; 95% CI:1, 24-4, 05 ; p=0, 007). Zaključci: Rezultati potvrđuju povoljan učinak mediteranskog tipa prehrane na smanjenje rizika nastanka poremećaja koji mogu rezultirati razvojem MetS. Genske varijante AT1R mogu predodrediti nutritivne potrebe i preferencije pojedinca koje mogu dovesti do razvoja pretilosti i MetS.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
108-1080134-0136 - Funkcijska genomika i proteomika rizičnih čimbenika ateroskleroze (Sertić, Jadranka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Jasna Lovrić
(autor)
Bojan Jelaković
(autor)
Željko Reiner
(autor)
Tamara Božina
(autor)
Jadranka Sertić
(autor)