Pregled bibliografske jedinice broj: 809667
Određivanje rezidua parafina u saću izgrađenom na patvorenim satnim osnovama
Određivanje rezidua parafina u saću izgrađenom na patvorenim satnim osnovama, 2016., diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 809667 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Određivanje rezidua parafina u saću izgrađenom na patvorenim satnim osnovama
(Determination of paraffin residues in honeycomb constructed on adulterated comb foundations)
Autori
Matošević, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
07.04
Godina
2016
Stranica
45
Mentor
Bubalo, Dragan
Neposredni voditelj
Svečnjak, Lidija
Ključne riječi
pčelinji vosak; satne osnove; patvorenje; parafin; FTIR-ATR spektroskopija
(beeswax; comb foundations; adulteration; paraffin; FTIR-ATR spectroscopy)
Sažetak
Pčelinji vosak (lat.:Cera flava) je prirodni vosak kojeg proizvodi i izlučuje medonosna pčela (Apis mellifera L.) i od njega gradi saće. Najveći potrošač pčelinjeg voska je pčelarska industrija. Pčelari vosak koriste za proizvodnju satnih osnova, koje se u tehnologiji pčelarenja koriste, kako bi pčelama omogućili bržu i kontroliranu izgradnju saća. Zbog povećane potražnje, nedostatnih količina na tržištu, relativno visoke cijene i nedostatka rutinske kontrole, pčelinji je vosak često meta patvorenja. Zato danas na tržištu postoji već preko 15 supstanci kojma se patvori vosak. Te supstance mogu biti različitog podrijetla (biljnog, životinjskog i mineralnog), no na tržištu su najzastupljeniji derivati petroleja (različiti tipovi parafina). Parafin se, kao aciklički (alifatski) ugljikovodik, smatra i jednim od najučestalijih ksenobiotika suvremenog pčelarstva. Njegova prisutnost u pčelinjem vosku ima negativan učinak, kako na kemijsku komunikaciju unutar pčelinje zajednice, tako i na normalan fiziološki razvoj legla. S obzirom na to da se ne provodi rutinska kontrola autentičnosti pčelinjeg voska (satnih osnova) na tržištu, jer za to još uvijek ne postoje međunarodno propisane analitičke metode, rezultati nedavnog istraživanja indiciraju kako parafin kontinuirano cirkulira u procesu proizvodnje satnih osnova. Međutim, kako dosadašnje znanstvene spoznaje ne daju informacije o količini parafina koja zaostaje u saću izgrađenom na parafinskim satnim osnovama, a koja se zatim dalje koristi kao sirovina za izradu satnih osnova, cilj ovog istraživanja je bio utvrditi zaostalu količinu parafina u uzorcima saća izgrađenom na parafinskim satnim osnovama nakon potpune izgradnje saća od strane radilica te njegova pretapanja. Uzorci saća izgrađenog na parafinskim satnim osnovama prikupljeni su iz pokusnih pčelinjih zajednica postavljenih na pet lokacija diljem RH. Kako bi se utvrdio ukupni kemijski sastav i količina zaostalog parafina, prikupljeni uzorci saća (n=30) analizirani su metodom FTIR- ATR spektroskopije. Preliminarni su rezultati pokazali kako u saću izgrađenom na parafinskim satnim osnovama zaostaje prosječno 57, 96% parafina. Količina se zaostalog parafina u analiziranim uzorcima pretopljenog saća kretala od 47, 78 do 68, 65%. Ovim istraživanjem dokazana je prisutnost ozbiljnog problema na tržištu satnih osnova koji ukazuje na „kroničnu“ cirkulaciju i akumulaciju parafina u procesu proizvodnje satnih osnova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb