Naslov
Meduni u Požeštini u 2015. godini-Motrenje i prijedlozi
(Honeydew honeys from Požega valley in 2015-Observation and suggestions)

Autori
Krakar, Davorin ; Flanjak, Ivana ; Bilić, Blanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka Šeste nacionalne konferencije o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda - novi horizonti / Lušić, Dražen - Rijeka : Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci, 2016, 20-21

ISBN
978-953-7957-43-8

Skup
Šesta nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda - novi horizonti

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.04.2016. - 09.04.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
medun; pojavnost; fizikalno-kemijski parametri; melisopalinološka analiza
(honeydew honey; prevalence; physicochemical parameters; melissopalynilogical analysis)

Sažetak
Pojavnost meduna (eng. honeydew honey) u vrlo različitom vegetacijskom području tijekom 2015.god. u Požeštini, ali i diljem Hrvatske stvorila je potrebu utvrđivanja njegovog pridolaska. U administrativnom smislu, njihovo potvrđivanje usklađenosti s Pravilnikom o medu je propisano ponajprije izmjerom električne provodljivosti, sastavom šećera, medunu i prisustvom ostalih elemenata meduna (alge, gljivice, nenektarni elementi, etc.). Meduni nastaju od medne rose koju proizvode biljke u dijelovima svojih reproduktivnih organa ili kao posljedica prisustva biljnih ušiju, a što je uglavnom opisano u biljnoj sistematici s promjenjivom učestalosti od 4-6 ili više godina. Kod nekih invazivnih insekata periodicitet pojavnosti je često u stalnoj progresiji. Pčelari su utvrdili da se medna rosa u prirodi pojavljuje sve češće kao 2013. i 2015. god., a što je gotovo sa sigurnošću dokučiti kao posljedica učestalih klimatskih oscilacija posebno u tijeku aktivnog vegetacijskog razdoblja godine. U godinama kada je pojavnost medne rose slabija ona se pomiješa s nektarnim izvorima meda pa ne sudjeluje u određivanju kvalitete sortnih medova. U godinama veće pojave medna rosa može pokvariti fizikalno-kemijske i organoleptičke parametre sortnih medova, kao i obratno. Kako je medun izrazito cijenjen i vrijedan proizvod na tržištu, pčelarsku tehnologiju treba i prilagoditi potrebi dobivanja zahtjevnih parametara. Kod nas se ne vrše nikakva terenska opažanja i prognoze te je proizvodnja meduna i njegovih smjesa s nektarnim medovima prepušteno slučaju. Na županijskom ocjenjivanju kakvoće medova iz paše 2015. god. već je svaki četvrti uzorak zadovoljio laboratorijsku i organoleptičku kvalifikaciju u sortu meduna. Ono što nije bilo moguće ustvrditi je biljno podrijetlo. Iz ovih razloga smo u suradnji sa Katedrom za kakvoću hrane PTF-a iz Osijeka uzorkovali 10 novih uzoraka s 8 potpuno odvojenih pčelinjaka i različitog biljnosociološkog sastava. Izvršen je i detaljniji melisopalinološki pregled, kao i analiza šećera te specifične rotacije. U prezentaciji su obrađeni nalazi i na ovom malom broju uzoraka. Rad ima za cilj potaknuti izradbu projekta s multidisciplinarnim timom hrvatskih znanstvenika iz više visokoškolskih ustanova i operativnih laboratorija za nastavak ovih istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA