Naslov
Dinamika rasta, prinos i kakvoća mrkve (Daucus carota L.) gnojene različitim količinama NPK- gnojiva na brdskoplaninskom području
(Growth dynamics, yield and quality of carrot (Daucus carota L.) fertilized by different quantity of NPK-fertilizers at mountain region)

Autori
Jerkić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.01

Godina
2000

Stranica
80

Mentor
Borošić, Josip

Ključne riječi
Daucus carota L.; gnojidba NPK-gnojivima; parametri rasta; prinos; kakvoća
(Daucus carota L.; dressing of NPK-fertilizers; growth parameters; yield; quality)

Sažetak
U brdskoplaninskom području Bosne i Hercegovine (Sokolac, 827 m nadmorske visine) istraživan je utjecaj različitih količina NPK-gnojiva na parametre rasta, prinos i kvalitetu mrkve. U eksperimentu je bilo 9 kombinacija NPK-hraniva (N:P2O5:K2O) u kg/ha: kontrola (bez gnojidbe), 50:50:50, 50:100:50, 100:50:100, 100:100:100, 150:100:100, 100:150:100, 100:100:150, 150:100:150. Eksperiment je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u pet ponavljanja. Sjetva je bila u prvoj polovici svibnja u dvije godine istraživanja. Tijekom vegetacije praćena je dinamika rasta mrkve: masa nadzenmog dijela, broj listova, promjer korijena na najširem dijelu, udio floema od promjera korijena, dužina korijena, masa korijena, količina suhe tvari korijena. Uzorci su uzimani svakih 20 dana. Nakon berbe određen je ukupan prinos, količina suhe tvari, nitrata i karotenoida u korijenu. U početku je registriran sporiji rast korijena, do srpnja je bio intenzivniji rast nadzemne mase. U svim fazama rasta dušik i kalij imali su veći utjecaj od fosfora na rast korijena i nadzemnog dijela biljaka. Masa je korijena rasla povećanjem N, P i K hraniva. U obje godine najveća je bila pri gnojidbi (kg/ha): 100 N, 100 P2O5 i 150 K2O. Sličan utjecaj imala su NPK-hraniva na povećanje dužine i promjera korijena. NPK-hraniva nisu imala statistički opravdan utjecaj na odnos floema i ksilema korijena. Količina suhe tvari korijena rasla je tijekom vegetacije i najveća je bila u berbi. Dušik i kalij imali su veći utjecaj od fosfora na povećanje suhe tvari. Najveća je količina suhe tvari korijena ostvarena gnojidbom (kg/ha): 150 N, 100 P2O5 i 150 K2O. Promatrajući obje godine najveći su prinosi ostvareni pri (kg/ha): 100 do 150 N, 100 P2O5 i 100 do 150 K2O. Dušik je imao najveći utjecaj na količinu karotenoida u korijenu mrkve. U obje godine najviše je karotenoida dobiveno gnojidbom (kg/ha): 150 N, 100 P2O5 i 100 K2O. Najveći utjecaj na povećanje nitrata u korijenu mrkve imao je dušik, a fosfor nije značajno utjecao na promjenu nitrata u korijenu. Povećanjem N- hraniva uz istovremeno povećanje K2O, došlo je do izvjesnog smanjenja količine NO3 u korijenu. U obje je godine najveća količina nitrata ostvarena gnojidbom (kg/ha): 150 N, 100 P2O5 i 100 K2O.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA