Naslov
Potrošnja vode i makrohraniva u hidroponskom uzgoju rajčice na supstratima
(Water and macronutrients consumption in hydroponically tomato growing at supstrata)

Autori
Ondrašek, Gabrijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.11

Godina
2004

Stranica
90

Mentor
Romić, Davor ; Borošić, Josip

Ključne riječi
hidroponski uzgoj rajčice; supstrati; potrošnja vode; potrošnja makrohraniva
(hydroponically tomato growing; substrata; water consumption; macronutrients consumption)

Sažetak
Ciljevi istraživanja su bili utvrditi utjecaj supstrata različitih fizikalno-kemijskih značajki na potrošnju vode i makrohraniva (N, P, K, Ca, Mg), te prinos rajčice u hidroponskom uzgoju. Također, vrijednost transpiracije je utvrđena metodom bilanciranja i uspoređena s transpiracijskim modelom po Penman-Monteithu prilagođenom za zaštićene prostore. Eksperiment je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja. Varijante pokusa su bili supstrati: kamena vuna, perlit i treset. Osnovnu su parcelu činile tri, a obračunsku jedna vreća supstrata s tri biljke rajčice. Na svakoj su obračunskoj parceli postavljeni sakupljači drenaže - perkolata (izlaz - I). Prilikom njihova pražnjenja, 1 do 2 puta tjedno, izmjeren je volumen i uzimani su uzorci za analizu mineralnog sastava hranive otopine. Na početku glavnog cjevovoda postavljen je vodomjer za mjerenje ukupno dodanog volumena (ulaz - U) hranive otopine. Potrošnja je vode izravno utvrđena na temelju razlike između U i I, a predstavlja količinu vode utrošene transpiracijom. Potrošnja makrohraniva je utvrđena temeljem koncentracije pojedinog elementa u U i I. Tijekom vegetacijskih sezona ukupno je utrošeno 1.053 l/m2 (2001.), odnosno, 1.197 l/m2 (2002.) vode. Od dodane količine vode procijedilo se 23 do 29 % ovisno o supstratu, a ostatak je utrošen za transpiraciju. U obje godine na kamenoj je vuni je utvrđena najmanja (23 do 24 %), a na perlitu najveća količina perkolata (29 do 30 %). Količina perkolata kod treseta je bila 27 % u obje godine. Regresijskom analizom je utvrđena čvrsta povezanost između izmjerene i izračunate vrijednosti transpiracije (R2 > 0, 95). Iako je svim supstratima dodana jednaka količina hraniva, 842 g/m2 (2001.) i 867 g/m2 (2002.), količine ispranih i usvojenih su bile različite. Najmanju je količinu istraživanih makroelemenata sadržavao perkolat kamene vune i treseta, 334 do 348 g/m2 (2001.) i 327 do 341 g/m2 (2002.), a najveću perkolat perlita, 400 g/m2 (2001.) i 373 g/m2 (2002.). Znači, količine usvojenih makroelemenata su bile najveće na kamenoj vuni i tresetu, 494 do 509 g/m2 (2001.) i 526 do 540 g/m2 (2002.), a najmanje na perlitu, 442 g/m2 (2001.) i 494 g/m2 (2002.). Razlike u potrošnji vode i makrohraniva su se odrazile i na prinos rajčice, u obje je godine bio najviši na kamenoj vuni, zatim na perlitu, a najmanji na tresetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA