Naslov
Važnost upotrebe alata poslovne inteligencije za poboljšanje procesa planiranja i donošenja važnih odluka u medicinskom laboratoriju
(The importance of the use of business intelligence tools to improve the planning process and make important decisions in a medical laboratory)

Autori
Caban, Domagoj ; Šupak Smolčić, Vesna ; Kuleš, Krešimir ; Petrovečki, Mladen ; Bilić-Zulle, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Medicinska informatika 2015 / - , 2015, 85-85

Skup
12. simpozij HDMI Medicinska informatika 2015

Mjesto i datum
Tuheljske Toplice, Hrvatska, 26.11.2015. - 28.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
BioNET LIS; poslovna inteligencija; optimizacija; BI modul
(BioNET LIS; business intelligence; optimization; BI module)

Sažetak
Cilj i ustroj studije: Cilj ovog rada je ispitati korisnost programa za poslovnu inteligenciju (BI) u upravljanju podatcima i procesima u medicinsko- biokemijskom laboratoriju. Cilj je da se primjenom programa za poslovnu inteligenciju dohvate informacije na temelju velikog broja podataka koje bi na bilo koji drugi način bilo gotovo nemoguće iscrpsti. Postupci: Istraživanje je provedeno u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku (KZLD) koji u svom radu koristi laboratorijski informacijski sustav BioNET LIS, tvrtke In2, Zagreb, koji obuhvaća i modul za poslovnu inteligenciju (BI modul). Laboratorijski podatci sadrže velike količine informacija pa je priređena podatkovna kocka, na temelju koje su se postavili željeni upiti. Analizirani su podatci svih laboratorija KZLD KBC Rijeka u razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2014. godine. Rezultati: Analizom podataka utvrđeno je da se samo kod 12% bolesnika sa sumnjom na infarkt miokarda poštuju stručne smjernice o mjerenju troponina. Nadalje, udio uzoraka s povišenom koncentracijom kreatin kinaze vrlo je mali na odjelima: Odjel za neurologiju Klinike za pedijatriju, Klinika za neurokirurgiju – kirurško liječenje bolesti živčanog sustava, Hitna pedijatrijska ambulanta, 2 (0, 002%) bolesnika, što čini upitnim mjerenje tog analita. Analizom broja pretraga prema liječnicima, pronađeno je da najviše zahtjeva za hematološkim pretragama dolazi od pojedinog liječnika s Odjela za hematologiju i onkologiju Klinike za pedijatriju (41.976), dok za biokemijskim pretragama najveća potražnja pristiže od pojedinog liječnika s Odjela reumatologije i kliničke imunologije Klinike za internu medicinu (152.100). Od ukupnih nalaza, najveći udio patoloških imali su bolesnici iz Centra za hitnu medicinu lokaliteta Rijeka, 53, 196 (7%) te Centar za hitnu medicinu lokaliteta Sušak, 64.130(8%). Najveće vršno opterećenje laboratorijskog prijema uzoraka jest u 8 sati ujutro. Nakon 12 sati zatraženo je 7% od svih zahtjeva za mjerenjem koncentracije željeza u krvi, a koje nisu bile hitne pretrage što upućuje na upitnu opravdanost takvih zahtjeva. Zaključci: Sustavi za poslovnu inteligenciju vrlo su korisni za uspješno upravljanje laboratorijem. Upotreba sustava za poslovnu inteligenciju ne znači samo analize velikih količina već prikupljenih laboratorijskih podataka, nego su učinkovit alat u optimizaciji laboratorijskih procesa. Osim što su potpora rutinskom radu i medicinskom odlučivanju, sustavi za poslovnu inteligenciju su korisni za gospodarska i strateška odlučivanja i u sustavu zdravstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA