Naslov
Učinak genotipa na prinos zrna i volumen kokičavosti kukuruza kokičara
(Effect of genotype on popcorn grain yield and expansion volume)

Autori
Ledenčan, Tatjana ; Pribanić, Marija ; Brkić, Josip ; Brkić, Andrija ; Šimić, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 50. hrvatski i 10. međunarodni simpozij agronoma / Pospišil, Milan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 98-99

ISBN
978-953-7878-32-0

Skup
50. hrvatski i 10. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.02.2015. - 20.02.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kukuruz kokičar; hibrid; prinos zrna; volumen kokičavosti
(popcorn; hybrid; grain yield; expansion volume)

Sažetak
Kukuruz kokičar je široko rasprostranjen i bilježi stalni trend rasta proizvodnje. U oplemenjivanju kukuruza kokičara cilj je unaprijediti kako prinos, tako i kvalitetu zrna. Kvaliteta zrna ovisi primarno o volumenu kokičavosti i broju neiskokičanih zrna. Volumen kokičavosti definira se kao volumen dobivenih kokica po gramu zrna kukuruza kokičara (cm 3 /g). Ciljevi ovog rada bili su utvrditi učinak genotipa na prinos zrna, volumen kokičavosti i postotak neiskokičanih zrna, te usporediti dvije metode kokičanja. Poljski pokus sa 18 hibrida kukuruza kokičara postavljen je po slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja, u Osijeku 2013. godine. Nakon ručne berbe i krunjenja, uzoci zrna pažljivo su sušeni do optimalne vlage za kokičanje (13.5% ± 0.5%). Kokičanje je rađeno u aparatu za kokičanje i mikrovalnoj pećnici. Utvrđen je visokoopravdan učinak genotipa za prinos zrna. Prosječan prinos zrna hibrida kretao se od 4.5 t/ha do 7.6 t/ha. Za volumen kokičavosti i postotak neiskokičanih zrna dobiveni su visokoopravdani učinci genotipa i interakcije genotip x metoda kokičanja. Kod metode kokičanja u aparatu za kokičanje, prosječni volumen kokičavosti iznosio je 33.5 cm 3 /g a kretao se od 24 cm 3 /g do 40 cm 3 /g. Prosjek neikokičanih zrna iznosio je 5.5% a kretao se od 2.5% do 15.6%. Kod metode kokičanja u mikrovalnoj pećnici, prosječni volumen kokičavosti iznosio je 34.2 cm3/g a kretao se od 27 cm3/g do 43 cm3/g. Prosjek neikokičanih zrna iznosio je 4.7% a kretao se od 2.2% do 10.3%. Nije utvđena opravdana korelacija između prinosa zrna i volumena kokičavosti (r= 0.30). Dobiveni rezultati ukazuju da je moguće izdvojiti produktivnije hibride sa većim prinosom zrna i većim volumenom kokičavosti. Za konačnu procjenu volumena kokičavosti i broja neiskokičanih zrna potrebno je koristiti obje metode kokičanja.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA