Pregled bibliografske jedinice broj: 809135
Utjecaj roka sjetve na genetski potencijal rodnosti hibrida kukuruza pri različitim gustoćama sjetve
Utjecaj roka sjetve na genetski potencijal rodnosti hibrida kukuruza pri različitim gustoćama sjetve // Zbornik sažetaka 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma / Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014. str. 50-51 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 809135 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj roka sjetve na genetski potencijal rodnosti hibrida kukuruza pri različitim gustoćama sjetve
(Effect of sowing time on genetic yield potential of maize hybrids at different plant density variants)
Autori
Brkić, Josip ; Jambrović, Antun ; Zdunić, Zvonimir ; Ledenčan, Tatjana ; Brkić, Andrija ; Mazur, Maja ; Brkić, Ivan ; Šimić, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma
/ Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014, 50-51
ISBN
9789537871239
Skup
49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 16.02.2014. - 21.02.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kukuruz; hibridi; gustoća sklopa; prinos; genetski potencijal
(maize; hybrids; plant density; yield; genetic potential)
Sažetak
Gustoća sklopa hibrida kukuruza jedan je od najvažnijih čimbenika prinosa. Hibridi kraće vegetacije (ranijih FAO grupa) siju se u gušćem sklopu, a hibridi duže vegetacije (kasnijih FAO grupa) siju se u rjeđem sklopu. Na optimalni sklop utječe više čimbenika kao što su habitus biljke i dužina vegetacije, plodnost tla, opskrbljenost tla vodom i gnojivima. U 2013. godini postavljen je mikropokus s ciljem testiranja hibrida na prinos u različitim gustoćama sklopa i različitim rokovima sjetve. Pokus je posijan u Altınovi (zapadna turska regija Balıkesir). Posijano je 10 hibrida kasnih FAO grupa 600-700, po slučajnom bloknom rasporedu, u 4 ponavljanja i 2 roka sjetve (09. 05. i 10. 07.). Hibridi su posijani u 4 različite gustoće sklopa na bazi 55000, 65000, 75000 i 85000 biljaka/ha. Pokusi su provedeni u uvjetima navodnjavanja kišenjem i natapanjem (oko 400 mm). Rezultati pokazuju da su hibridi sijani u najgušćem sklopu u prosjeku dali najveće prinose (15.20 t/ha), dok su hibridi sijani u najrjeđem sklopu dali najmanje prinose (10.95 t/ha). Neki hibridi su se pokazali tolerantniji na gušći sklop, dok su neki hibridi dali bolje prinose u rjeđem sklopu. Procjena je da će hibridi sijani u 2. roku sjetve dati 20-30% niže prinose. Može se zaključiti da je veća gustoće sklopa jedna od mogućnosti povećanja prinosa, te da rok sjetve utječe na genetski potencijal rodnosti hibrida. Očekuje se povećanje broja hibrida tolerantnih na gušći sklop i daljnji rad na kreiranju takvih hibrida.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
073-0730463-0253 - Stvaranje i poboljšavanje populacija, linija i hibrida kukuruza (Brkić, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Poljoprivredni institut Osijek
Profili:
Josip Brkić
(autor)
Zvonimir Zdunić
(autor)
Maja Mazur
(autor)
Antun Jambrović
(autor)
Tatjana Ledenčan
(autor)
Andrija Brkić
(autor)
Domagoj Šimić
(autor)
Ivan Brkić
(autor)