Pregled bibliografske jedinice broj: 808859
Hrvatska prehrambena industrija nakon ulaska u EU – stanje, izazovi i perspektive
Hrvatska prehrambena industrija nakon ulaska u EU – stanje, izazovi i perspektive // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015. str. 27-39 (plenarno, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 808859 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska prehrambena industrija nakon ulaska u EU – stanje, izazovi i perspektive
(Croatian Food Industry after Accession to the EU - the Situation, Challenges and Prospects)
Autori
Piližota, Vlasta ; Šubarić, Drago
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske
/ Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015, 27-39
ISBN
978-953-347-043-6
Skup
Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.06.2013. - 15.06.2013
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
prehrambena industrija Republike Hrvatske; prehrambeni proizvodi; poljoprivredni proizvodi
(food industry of the Republic of Croatia; foodstuffs; agricultural products)
Sažetak
Stanje u prehrambenoj industriji Republike Hrvatske nije zadovoljavajuće. Razlozi su višestruki. Jedan od najvažnijih je sigurno dugogodišnji neprimjeren odnos politike određenih državnih struktura prema prerađivačkoj prehrambenoj industriji kroz izostanak većeg stupnja valorizacije kroz finalizaciju poljoprivrednih proizvoda i odgovarajuću organizaciju plasmana na sve izbirljivijem tržištu i u sve naglašenijim uvjetima sveopće globalizacije. Najuspješnija domaća prehrambena prerađivačka industrija je ona koja se oslanja na uvozne sirovine i poluprerađevine. U nekim slučajevima je uvoz i nužan. Negativni trend bi se trebao promijeniti u korist domaćih (hrvatskih) poljoprivrednih proizvođača sirovina (biljnog i životinjskog podrijetla) prije svega kroz promjenu strukture proizvođača i veću podršku onih institucija koje bilo da neposredno upravljaju ili indirektno utječu na politiku i odlučivanje događanja u tom sektoru. Zadnjih godina ima pokušaja, od strane nekih prerađivača da se podignu nasadi, npr. voća ili povećaju površine za uzgoj povrća, i/ili izgrade ili prošire prerađivački i skladišni kapaciteti, za preradu sirovina u odgovarajuće proizvode. Ono što prerađivačku prehrambenu industriju najviše koči su bolja organizacija proizvodnje odgovarajućih poljoprivrednih kultura i njihova prerada, zatim marginaliziranje sektora prerade, zastarjela tehnologija i vrlo slabi razvoj proizvoda više/visoke dodane vrijednosti. Ulaskom u EU, situacija bi se trebala popraviti ako svi koji rade u ovom sektoru iskoriste mogućnosti, koje pružaju EU fondovi, te kroz proizvodnju cijelog niza prehrambenih proizvoda namijenjenih velikom broju različitih grupa potrošača, s npr. posebnim potrebama. Ne bi trebalo zanemariti niti proizvodnju poluprerađevina i/ili proizvoda (dodataka/aditiva) koji su sastavni dio velikog broja prehrambenih proizvoda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek