Naslov
Testiranje hibrida kukuruza na otpornost prema suši
(Maize hybrid testing for drought tolerance)

Autori
Brkić, Ivan ; Jambrović, Antun ; Zdunić, Zvonimir ; Brkić, Josip ; Brkić, Andrija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 43. Hrvatski i 3. Međunarodni Simpozij Agronoma / Pospišil Milan (ur.). - Zagreb: University of Zagreb Faculty of Agriculture Zagreb, 2008. 80-81 (ISBN: 978-953-6135-68-4). / Pospišil, Milan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008, 80-81

ISBN
978-953-6135-68-4

Skup
43. Hrvatski i 3. Međunarodni Simpozij Agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 18.02.2008. - 21.02.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
prinos; hibrid; linija; oplemenjivanje; suša
(yield; hybrid; line; breeding; drought)

Sažetak
Praktično oplemenjivanje kukuruza prije svega podrazumijeva stvaranje komercijalnih hibrida kukuruza koji po najvažnijim agronomskim svojstvima nadmašuju proširene standarde. Glavna zadaća oplemenjivača je da putem kombinacijskog oplemenjivanja na fenotipskoj razini empirijski detektira linije dobre opće i specifične kombinacijske sposobnosti. Na taj način se u oplemenjivačkim programima Poljoprivrednog instituta Osijek svake godine formira 2500-3000 hibridnih kombinacija, koje se ispituju u mikropokusima na lokalitetu Osijek. Na temelju tih rezultata odabiru se hibridi koji se u narednoj godini testiraju na više lokaliteta (Osijek, Karanac, Feričanci, Botinec). Tako je 2007. godine u mikropokusima od FAO grupe 300-600 testirano 90 hibrida. Utjecaj suše na prinos kukuruza analiziran je pomoću indeksa suše (AI), u odnosu na standarde koji se koriste u Sortnoj komisiji Hrvatske, te u odnosu na neke najnovije hibride koji se prvi puta pojavljuju na hrvatskom tržištu. Prosječni prinosi su se na lokalitetu Osijek i Feričanci kretali u rasponu od 10-12 t/ha, dok su u Botincu neki hibridi imali prinos i preko 14 t/ha zrna sa 14% vode. Najveće prosječne prinose na svim lokalitetima dali su hibridi grupe FAO 300-400, dok su hibridi FAO grupe 500 bili nešto slabiji. Najniži prinosi postignuti su sa najkasnijim hibridima (FAO 600). Značajno veći prinos, u odnosu na najbolji standard, postignut je kod 4 hibrida u FAO grupi 300-400 i kod 2 hibrida u FAO grupi 500-600. Kod ovih hibrida u odnosu na 2006. godinu prosječni prinos FAO grupe 300-400 umanjen je za 20%, a FAO grupe 500-600 za 35%. Vlažnost zrna kod berbe, ovisno o dužini vegetacije hibrida, kretala se u rasponu od 15-24%. Smanjeni prinosi i neuobičajeno niska vlažnost zrna ukazuju na vrlo sušnu godinu, što potvrđuje i izrazito visok indeks suše (AI>7).

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA