Pregled bibliografske jedinice broj: 808645
Istočnojadranski gradovi u literaturi Responsa
Istočnojadranski gradovi u literaturi Responsa // Simpozij X. Mediteranski korijeni filozofije: Program i knjižica sažetaka
Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2016. str. 63-65 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 808645 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istočnojadranski gradovi u literaturi Responsa
(Eastern Adriatic Cities in Responsa Literature)
Autori
Brandl, Naida Mihal
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Simpozij X. Mediteranski korijeni filozofije: Program i knjižica sažetaka
/ - Split : Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2016, 63-65
Skup
Simpozij X. mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2016. - 09.04.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Židovi ; responsa ; istočnojadranski gradovi
(Jews ; Responsa ; cities in the Eastern Adriatic)
Sažetak
Pojam responsa općenito dolazi od latinskog plurala za responsum (odgovor) i predstavlja pisane odluke i presude, koje daju pravni učenjaci na postavljena im pitanja. Responsa u židovskom kontekstu posebna je vrsta rabinske literature, koja pokriva razdoblje od 1.700 godina. Sadržaj rabinskih responsa obuhvaća područja etike, poslovne etike, filozofije religije, astronomije, matematike, povijesti, geografije, kao i interpretacije odlomaka iz Tanaĥa (Hebrejske Biblije), Mišne, Talmuda, midraša itd. Tako je literatura responsa dobar povijesni izvor, jer rana židovska postbiblijska literatura gotovo da se ne bavi poviješću. Responsa nam daje važne informacije o kulturi Židova i naroda, među kojima su živjeli. Iz nje također iščitavamo moralne i socijalne odnose, zanimanja, način života/organizaciju kućanstava, običaje, izražaje sreće i tuge, način rekreacije, igara i sl. Starija responsa važna je i za čitanje Mišne i Talmuda. Odmah nakon kodifikacije Mišne pojavljuje se literatura responsa, a njezini su tragovi sačuvani u Talmudu. Najčešće su pitanja bila rješava- na jednim pismom i odgovori su bili potpisivani od učenika i njihovih kolega – moglo bi se reći neke vrste odbora. Početkom trećeg stoljeća pisma najčešće izmjenjuju Babilon i Izrael i čini se da su odluke izrael- skih rabina bile smatrane autoritativnima. Za vrijeme razdoblja Geonim, koje je slijedilo nakon kodifikacije Talmuda, babilonske su ješive bile glavni centri židovskog učenja te su gaoni, kao poglavari tih ješiva, bili priznati kao najveći autoriteti u poznavanju židovskog Zakona. Od 10. stoljeća razvijaju se ješive i u drugim zemljama pa se židovsko sta- novništvo počinje obraćati svojoj najbližoj ješivi. Jezici responsa su različiti i mijenjaju se ovisno o kontekstu određenog povijesnog razdoblja. Najranije su pisane aramejskim, sredinom 9. stoljeća uz njega se javlja i hebrejski te arapski. Ovaj rad predstavit će nekoliko primjera kasnijih responsa u kojima se spominju istočnojadranski gradovi, kako bi ilustrirao postojanje jedin- stvenog židovskog prostora, koji je bio organski vezan za Mediteran, s obzirom da je većina tadašnjeg židovskog stanovništva živjela na području Mediterana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)
