Pregled bibliografske jedinice broj: 8085
Gospodarski rast istočne Hrvatske poslije domovinskog rata
Gospodarski rast istočne Hrvatske poslije domovinskog rata, 1997. (ostalo).
CROSBI ID: 8085 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gospodarski rast istočne Hrvatske poslije domovinskog rata
(Economy growth of Eastern Croatia after the war)
Autori
Karić, Marijan
Izvornik
Zbornik radova s međunarodnog znanstveno-stručnog skupa, CROMAR, Osijek, Bizovac, 27-28.11.1997.
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
1997
Ključne riječi
mjerila razvitka; makroregije; županije; ostvarene investicije; zaposlenost; proizvodnja; stambena izgradnja; prirodni prirast;
(metrics of development; macroregions; regions; realized investment; employment; production; building; natural growth)
Sažetak
U razdoblju poslije 1992. godine, to jest nakon domovinskog rata, započeo je u Republici Hrvatskoj proces obnove i restrukturiranja gospodarstva. U otežanim uvjetima prilagođavanja gospodarstva na uvjete slobodnog tržišta, u nekim djelatnostima je došlo do zastoja poslovnih tokova. U posebno teškom položaju su bila područja u kojima su ratom uništeni gospodarski objekti i infrastruktura. Zbog toga, normalno je očekivati i određene razlike u dinamici razvitka pojedinih hrvatskih makroregija u poslijeratnom razdoblju. U ovom radu se istražuju razlike i sličnosti u gospodarskom i općem društvenom razvitku pojedinih hrvatskih makroregija, a radi utvrđivanja položaja i dinamike razvitka istočne Hrvatske. Sve hrvatske makroregije su u razdoblju od 1993. do 1995. godine ostvarile ukupna pozitivna kretanja u gospodarstvu i općem društvenom napretku. Međutim, jasno su uočene i tendencije zaostajanja istočnohrvatskih županija po svim glavnim mjerilima razine životnog standarda. Istočna Hrvatska sudjeluje u ukupnom stanovništvu Hrvatske sa 20.4 % prema rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine. Udio istočne Hrvatske po svim bitnim mjerilima općeg društvenog razvitka (broju završenih stanova, cestovnih motornih vozila, telefonskih pretplatnika, doktora medicine, i dr.) manji je od udjela u stanovništvu i iznosi oko 14 %. S obzirom na natprosječni prirodni prirast, udio istočne Hrvatske u ukupnom broju stanovnika zemlje u promatranom razdoblju se još i povećao. U području ostvarenih investicija kao ključnog poticaja ukupnog razvitka istočna Hrvatska značajno zaostaje u odnosu na druge makroregije. Suprotno tome, vrijednost građevinskih radova je iznad prosjeka hrvatskih makroregija. Zbog toga se može zaključiti da je istočna Hrvatska, a slično vrijedi i za južnu Hrvatsku, pretežito orijentirana na obnovu i izgradnju objekata, a ostale makroregije na investiranje u gospodarsku opremu i proizvodne kapacitete. Analiza sličnosti pojedinih makroregija prema glavnim mjerilima razvitka pokazuje da postoje određene razlike, više u gospodarskom, nego u općem društvenom razvitku makroregija, ali da se stupanj sličnosti u promatranom razdoblju postupno smanjuje. Najveće razlike postoje u onim mjerilima razvitka koja su izraz posebnosti njihove gospodarske strukture. Svakako, razlike postoje i unutar istočne Hrvatske, među pojedinim županijama, ali su one znatno manje izražene i pokazuju tendenciju smanjivanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA