Pregled bibliografske jedinice broj: 807362
Promjenjivi okoliš taloženja špilje Zale: geoarheološka perspektiva
Promjenjivi okoliš taloženja špilje Zale: geoarheološka perspektiva // Arheologija špilje Zale. Od paleolitičkih lovaca skupljača do rimskih osvajača / Vukosavljević, Nikola ; Karavanić, Ivor (ur.).
Modruš: Katedra Čakavskog sabora Modruše, 2015. str. 49-72
CROSBI ID: 807362 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promjenjivi okoliš taloženja špilje Zale: geoarheološka perspektiva
(The changing environment of Zala Cave: a geoarchaeological perspective)
Autori
Boschian, Giovanni ; Gerometta, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Arheologija špilje Zale. Od paleolitičkih lovaca skupljača do rimskih osvajača
Urednik/ci
Vukosavljević, Nikola ; Karavanić, Ivor
Izdavač
Katedra Čakavskog sabora Modruše
Grad
Modruš
Godina
2015
Raspon stranica
49-72
ISBN
978-953-56318-3-5
Ključne riječi
geoarheologija, mikromorfologija, postdepozicijski procesi, krioturbacije, riječni sedimenti, stajske naslage
(geoarchaeology, micromorphology, post-depositional processes, cryoturbation, fluvial sediments, dung layers)
Sažetak
Svrha geoarheološkog istraživanja špilje Zale bila je ustanoviti procese taloženja sedimenata, postdepozicijske procese te uvjete u okolišu koji su ih kontrolirali te ljudske aktivnosti u špilji. Sedimentološkim i mikromorfološkim analizama utvrđeno je podrijetlo i način taloženja klastičnih sedimenata. Tri su moguća prirodna podrijetla sedimenata špilje Zale: lokalno - vapnenački blokovi i kršje kao posljedica smrzavanja i odmrzavanja stijene u kojoj je oblikovana špilja, zatim endokrški - veliki dio vrlo finog šljunka i pijeska transportiran je i taložen u špilju podzemnim fluvijalnim tokom te alohtoni - materijali koji dolaze iz udaljenih područja izvan špilje. Geoarheološka istraživanja otkrila su neke paleookolišne osobitosti, uglavnom povezane s ekstremno hladnim klimatskim uvjetima krajem pleistocena i početkom holocena kada su špilju posjećivale skupine lovaca skupljača. Ulazna dvorana Zale bila je tada izravno povezana s unutrašnjošću špilje kada je podzemni tok rijeke djelomično preradio i pretaložio mezolitičke slojeve. Od brončanog je doba ta komunikacija zatvorena, a špilja je povremeno plavljena kroz uski istočni prolaz koji još uvijek povezuje ulaznu dvoranu s unutrašnjim dijelom špilje. Mikromorfološke su analize pokazale da je tijekom brončanoga doba špilja najprije korištena za kratkotrajne domaćinske djelatnosti, dok su u kasnijim fazama brončanoga doba zabilježene sezonske stočarske aktivnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
