Naslov
Mudrost i zdravlje kod starijih osoba
(Wisdom and health in elderly)

Autori
Ambrosi-Randić, Neala ; Plavšić, Marlena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Psihologija starenja pogled u budućnost: knjiga sažetaka / Despot Lučanin, Jasminka ; Černja, Iva ; Lopižić, Josip ; Rudolfi, Nelija - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo ; Hrvatska psihološka komora ; Društvo psihologa u Splitu, 2015, 140-140

ISBN
978-953-55079-3-2

Skup
23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija starenja pogled u budućnost

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 04.11.2015. - 07.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
mudrost; zdravlje; zadovoljstvo; starije osobe
(wisdom; health; satisfaction; elderly)

Sažetak
U posljednjih je dvadesetak godina konstrukt mudrosti dobio na važnosti i to posebice u području razvoja ljudskih potencijala, uspješnog starenja te osobnog rasta i razvoja, a prema nekim je autorima toliko važan da ga čak smatraju ključnim faktorom „dobrog života“. Iskustvo starenja nije ujednačeno: postoje osobe koje u starijoj dobi doživljavaju osjećaj ostvarenosti, ispunjenosti i zadovoljstva, dok su druge preplavljene padom vlastitih tjelesnih i mentalnih sposobnosti i gubitkom socijalnih uloga. Brojna istraživanja provjeravala su ulogu različitih faktora kao što su objektivne životne okolnosti, socioekonomski status, socijalne odnose i podršku u razvoju zadovoljstva životom u starijoj dobi, no čini se da su ipak osobine ličnosti i životni događaji značajniji prediktori nastanka osjećaja dobrobiti, a u tom kontekstu spominje se i mudrost. Glavni je cilj ovoga istraživanja bio provjeriti postoje li razlike u nekim aspektima zdravlja kod starijih osoba koje se razlikuju po mudrosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 193 osobe (101 žena i 92 muškarca) u dobi od 60 do 88 godina, a primijenjeni instrumenti uključivali su Skalu samoprocjene mudrosti (Webster, 2003 ; 2007), Rosenbergov upitnik samopoštovanja, Skalu anksioznosti i depresivnosti (HADS) te čestice samoprocjene zdravlja. Na temelju ukupnog postignutog rezultata na upitniku samoprocjene mudrosti, izdvojene su dvije ekstremne skupine: ona s najvišim (N = 28) i najnižim (N = 33) rezultatom. Među skupinama koje se razlikuju po rezultatu na skali mudrosti istražene su razlike u nekim aspektima zdravlja: samoprocjeni zdravlja, samopoštovanju, zadovoljstvu životom, depresivnosti i anksioznosti, dok je na ukupnom uzorku istražena uloga demografskih, socijalnih i osobnih faktora kao prediktora mudrosti. Mudrije osobe pokazale su višu razinu samopoštovanja i manju depresivnost, a vlastito su zdravlje procijenile boljim u odnosu na manje mudre osobe. Istražene interakcije spola i mudrosti nisu proizvele značajne rezultate, no dobiveni rezultati ukazuju na važnost mudrosti u kontekstu psihološke dobrobiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA