Naslov
Djelovanje neizvjesnosti na bankarsko tržište u Republici Hrvatskoj
(Uncertainty and the Banking Sector in Croatia)

Autori
Arčabić, Vladimir

Izvornik
EFZG Working Paper Series/EFZG Serija članaka u nastajanju

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rukopis

Godina
2015

Ključne riječi
Neizvjesnost; mjere neizvjesnosti; bankarski sektor; preventivna štednja; inozemni šokovi; VAR model
(uncertainty; uncertainty measures; banking sector; precautionary savings; foreign shocks; VAR model)

Sažetak
Neizvjesnost od početka globalne financijske krize postaje sve važniji fenomen u makroekonomiji. Šokovi neizvjesnosti se sve češće ističu kao novi uzroci poslovnih ciklusa te se neizvjesnost prelijeva na realni sektor kroz različite kanale djelovanja ekonomskih subjekata. Ovaj rad proučava makroekonomsko djelovanje neizvjesnosti u Republici Hrvatskoj. Fokus rada je na bankarskom tržištu, jer se promatra štednja i zaduživanje triju sektora: kućanstava, poduzeća i države. Kao mala otvorena ekonomija, Hrvatska je izuzetno osjetljiva na inozemne šokove. Zbog toga se promatra utjecaj neizvjesnosti iz Europske unije. U radu se konstruiraju dva pokazatelja domaće neizvjesnosti: volatilnost obvezničkog indeksa CROBIS te neizvjesnost potrošača temeljem ankete HNB-a. Sva tri pokazatelja neizvjesnosti odgovaraju temeljnim stiliziranim činjenicama: neizvjesnost je kontraciklična te je vodeća varijabla u odnosu na BDP. U radu se pokazuje kako rast neizvjesnosti različito djeluje na kućanstva i poduzeća u odnosu na državu. Kućanstva i poduzeća smanjuju štednju i zaduživanje, ali s vremenskom zadrškom od deset mjeseci. Država, s druge strane najprije pokušava djelovati preventivno povećavajući štednju i smanjujući zaduživanje. Međutim, već u kratkom roku (nakon šest mjeseci) dolazi do promjene trenda te se štednja države smanjuje, dok se zaduživanje povećava. Takvi rezultati navode na zaključak kako u Hrvatskoj kanal preventivne štednje kućanstava ili ne postoji, ili je vrlo slab, budući da se štednja smanjuje nakon porasta neizvjesnosti. Nadalje, kućanstva i poduzeća čekaju s odlukama o štednji i zaduživanju sve dok se neizvjesnost ne prelije na realni sektor. Ipak, neizvjesnost se nije pokazala kao ključna determinanta pri donošenju odluka o štednji i zaduživanju. Naime, šok neizvjesnosti objašnjava do 15% varijacije u štednji i zaduživanju. Značajniji je za kućanstva, dok je utjecaj na odluke države vrlo ograničen ili gotovo trivijalan (manji od 5%).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA