Naslov
Kartografske percepcije rijeka Mure i Drave te njihovih pritoka na Međimurskom vlastelinstvu od druge polovice 16. do konca 17. stoljeća.
(Cartographic perceptions of the Mura and Drava rivers and their tributaries in the Međimurje estate from the second half of the 16th to the end of the 17th century.)

Autori
Milinović, Aleksej

Izvornik
Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša (1845-5867) IX. (2013), 9.; 35-55

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
Međimursko vlastelinstvo; rijeka Mura; rijeka Drava; kartografija; percepcija; imperijalna granica; toponimi.
(Međimurje estate; Mura River; Drava River; cartography; perception; imperial boundaries; toponyms.)

Sažetak
Rijeke Mura i Drava zajedno sa svojim pritocima na Međimurskom vlastelinstvu su u drugoj polovici 16. i kroz 17. stoljeće bile iznimno važne za obranu središnjeg dijela Europe. Upravo su u tom razdoblju feudalni gospodari vlastelinstva bili Zrinski, istaknuta i moćna hrvatska i ugarska magnatska obitelj koja je između ostalih imala i istaknutu vojnu ulogu. Zbog svega spomenutog, umjetnici i znanstvenici iz mnogih država su s više ili manje uspjeha kartografirali područje ovog vlastelinstva. Kako velikom većinom nisu prije toga bili na terenu, mogli su ponuditi tek različite, najčešće neprovjerene informacije, oblikovane kao kartografske percepcije. Takve karte uz to nisu samo bile zemljopisne i povijesne, već i kao "mental" i "cognitive map". Međimursko vlastelinstvo nalazimo na rubovima karata mnogih država i zemljopisnih cjelina. Ovi kartografski izvori svjedoče i o procesima čovjekovog utjecaja na okoliš. Na njima je prikazana i hidrografska mreža na vlastelinstvu, no nikad ne zasebno. Kod pisanja toponima odmah je uočljivo da su ih unosili stranci koji su imali velikih problema s grafijom jezika . Na velikom broju karata može se primijetiti da su vrlo izdužene u smjeru istok-zapad. Stoga su i tokovi rijeka nerealno dugi što potvrđuje da su upravo podaci o rijekama i jezerima obilovali najvećim brojem pogrešaka. S vremenom u karte se unosilo sve više podataka s terena, ali se tada javio veliki problem što Mura, a posebno Drava, lako mijenjaju svoja korita. Najpreciznije karte koje su pritom nastale pripadaju habsburškoj kartografskoj tradiciji koja je tada u znanstvenom smislu bila najnaprednija na svijetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Rad ima dvije pozitivne recenzije.

POVEZANOST RADA