Naslov
Hrvatski panspermijski običaji, ophodi, obredi i divinacije u europskom kontekstu
(Croatian panspermic customs, rituals, processions and divinations in the European context)

Autori
Dragić, Marko

Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 11 (2015), 1; 149-179

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
gost ; obilje ; sreća ; žito ; vatra.
(guest ; abundance ; luck ; wheat ; fire.)

Sažetak
Panspermijski običaji, obredi, ophodi i divinacije u srži su arhetipske pretkršćanske kulture. Narod ih je kristijanizirao te ih vezuje uz kršćanske blagdane. Položaj (prvi gost) na blagdan Svete Barbare bila je žena, a na blagdan Svete Lucije položaj je bio muškarac. Na Badnji dan i Božić, dječaci (položaji) žaračem su čeprkali po vatri izričući želje u nastupajućoj godini, a domaćica ih je posipala žitom. Kićenje kuća i imanja zelenilom, ukrašavanje božićnih kruhova, ceremonijalno unošenje badnjaka i slame te prostiranje slame na Badnji dan imaju panspermijsku, apotropejsku i simpatičku funkciju. Za vrijeme badnje večere i božićnoga ručka vršene su divinacije. Na Cvjetnicu se blagoslivljaju grančice jelke, bora ili masline i s panspermijskom i apotropejskom svrhom zabadaju u njive, vrtove, voćnjake, vinograde te stavljaju u kuće i gospodarske objekte. Vjerovalo se da plodnost donosi prskanje djevojaka vodom na Uskrsni ponedjeljak. Jurjaški ophodi imaju panspermijsku i apotropejsku funkciju, a bosonoge kraljice ljelje na Duhove svoju plodnost prenose na zemlju. Večer uoči Ivandana u središtu pozornosti su krjesovi i običaji, obredi i divinacije vezani uz njih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA