Naslov
Vanjskotrgovinska razmjena hrvatskog gospodarstva
(Foreign trade of Croatian Economy)

Autori
Jovančević, Radmila

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Hrvatsko gospodarstvo

Urednik/ci
Družić, Ivo

Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Politička kultura

Grad
Zagreb

Godina
1998

Raspon stranica
398-424

ISBN
953-6213-15-X

Ključne riječi
Bilanca plaćanja, kapitalni račun, deficit platne bilance, globalizacija svjetske ekonomije
(balance of payments, capital account, balance of payments deficit, globalization of the world economy)

Sažetak
U studiji autorica analizira promjene u ekonomskim odnosima s inozemstvom što se zbivaju sa svjetskim procesom globalizacije. Ističe da se pomoću tog segmenta nacionalnog gospodarstva sve češće mjeri uspješnost neke ekonomije u svjetskim razmjerima. Uočava da su dinamička gospodarstva u svijetu u devedesetim godinama beziznimno ona, koja su liberalizirala svoje gospodarstvo, smanjila negdašnji protekcionizam i carine, usmjeravajući sve veći dio svoje proizvodnje i usluga na svjetsko tržište. Regionalne gospodarske asocijacije dopunski potiču napuštanje koncepcije “autarkične narodne privrede” zasnovane na protekcionizmu. U tom kontekstu od iznimnog je značenja sagledavanje bilance plaćanja, kao sintetskog analitičkog okvira, za ocjenu stupnja i dinamike uklapanja u svjetsko gospodarstvo date ekonomije. Autorica provodi temeljitu analizu stavaka tekuće platne bilance Hrvatske između 1990 i 1997.godine. U toj analizi ona, s velikim poznavanjem metodologije obračuna bruto domaćeg proizvoda i platne bilance, analizira tendencije koje su vidljive u Hrvatskoj, kao i implikacije tih tendencija na hrvatsko gospodarstvo. U radu se upozorava na iznimno povećanje deficita trgovinske bilance (u 1997.godini iznosio je 422 mil.$ mjesečno), što ugrožava ne samo stabilnost tekuće platne bilance, već i stabilnost tečaja nacionalne valute. Analiza tekuće platne bilance koja je prikazana u ovom radu, pokazala je da se nakon 1995.godine povećavao deficit tekuće platne bilance Hrvatske. Pri tome se stručnjaci u pogledu ocjene deficita razilaze, pa je značajni doprinos znanstvenoj spoznaji interpretacija pristupnice . Ona konstatira, da je bilo relativno malo stranih direktnih ulaganja kapitala u hrvatsko gospodarstvo, a da bi s obzirom na tendencije u svijetu bilo očekivati veći priljev takvih plasmana i u hrvatsko gospodarstvo. Konstatira nadalje, da su neke zemlje poput Mađarske, Češke, Slovenije, Estonije i druge privukle mnogo više inozemnih ulaganja, pa zagovara da se otklone brane takvom ulasku kapitala. Ukazujući na rastući deficit tekuće bilance plaćanja ističe da ne treba imati straha od deficita na toj stavci ako ulaženje stranog kapitala rezultira u brzom povećavanju izvoza roba i usluga. Međutim naglašava da visoki deficit u tekućoj platnoj bilanci može imati negativne učinke ako bi ta sredstva iznenadno "presušila" odnosno ne bi donijela očekivane rezultate u povećanju izvoza. Taj je udžbenički tekst istodobno i analiza i znanstvena spoznaja, pa smo ga obradili opširnije, da bismo pokazali kako se u djelu pristupnice uspješno prožimaju znanstvena analiza i pedagoški pristup prezentaciji materije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA