Pregled bibliografske jedinice broj: 805718
Šume kao izvor prehrane. Uzgoj i trgovina kestenom u Požeštini u 16. i 17. stoljeću
Šume kao izvor prehrane. Uzgoj i trgovina kestenom u Požeštini u 16. i 17. stoljeću // Slavonske šume kroz povijest: Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu 1.-2. listopada 2015. / Župan, Dinko ; Skenderović, Robert (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2017. str. 111-129 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 805718 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šume kao izvor prehrane. Uzgoj i trgovina kestenom u Požeštini u 16. i 17. stoljeću
(Forests as a source of nutrition. The cultivation of and trade in chestnuts in the Požega area in the 16th and 17th centuries)
Autori
Vlašić, Anđelko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Slavonske šume kroz povijest: Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu 1.-2. listopada 2015.
/ Župan, Dinko ; Skenderović, Robert - Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2017, 111-129
ISBN
978-953-8102-11-0
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Slavonske šume kroz povijest"
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Slavonija ; Požeština ; šume ; rani novi vijek ; Osmansko Carstvo ; povijest okoliša ; uzgoj i trgovina kestenom
(Slavonia ; the Požega region ; forests ; early modern period ; Ottoman Empire ; environmental history ; chestnut cultivation and trade)
Sažetak
Za vrijeme osmanske vladavine u Požeštini, odnosno od 1537. do 1691. godine, šumska područja uokolo naselja u južnom dijelu Požeštine, zatim šume između gora Psunj i Papuk u blizini naselja Orljavac i Vranić te šume u blizini Velike obilovale su kestenom. Osmanski gospodari spomenutih područja posjedovali su brojne kestenike, a neki osmanski vlastodršci, poput požeškog moćnika Hadži Mehmed-age, vjerojatno su izvozili kesten u susjedne pokrajine Osmanskog Carstva. Pored toga, plod kestena pripremao se na razne načine u osmanskoj kuhinji, npr. u tadašnjem slastičarstvu, koje je bilo vrlo razvijeno u osmanskoj Požegi. U radu se pokušava potvrditi i obrazložiti gore navedene tvrdnje analizom objavljenih osmanskih detaljnih poreznih popisa (mufassal tapu tahrir defterleri) za Požeški sandžak iz 1540, 1545, 1561. i 1579. godine, habsburških komorskih popisa iz 1698. i 1702. godine i drugih izvora, kao i relevantne literature o osmanskom razdoblju u povijesti Slavonije, o sastavu šumskog fonda Požeštine, o osmanskom kulinarstvu itd.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2014-09-6719 - Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća (FVTPHOAFS) (Skenderović, Robert, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Anđelko Vlašić
(autor)