Naslov
Povezanost psihičkog stanja zdravih rodilja s duljinom dojenja i napredovanjem djeteta
(Correlation between mental state of healthy women who gave birth, the length of breastfeeding and child's developmental progress)

Autori
Mikšić, Štefica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
08.03

Godina
2016

Stranica
88

Mentor
Degmečić, Dunja ; Miškulin, Maja

Ključne riječi
dojenje ; postpartalni anksiozni poremećaji ; postpartalna depresija ; napredovanje djeteta
(breastfeeding ; postpartum anxiety disorders ; postpartum depression ; child development)

Sažetak
Žena u trudnoći doživljava niz bioloških i psiholoških poremećaja, koji imaju utjecaj na rast i razvoj djeteta, odnose u obitelji i cijelu zajednicu. Pojavnost perinatalnih poremećaja je stanje kojem treba dati veće značenje. Cilj: cilj ovog istraživanja bio je steći uvid u pojavnost poremećaja raspoloženja koji se javljaju u perinatalnom periodu te povezanost tih poremećaja s postpartalnim periodom i napredovanjem djeteta. Ustroj studije: prospektivna kohortna studija Ispitanici i metode: U istraživanje su bile uključene zdrave trudnice u zadnjem trimestru trudnoće, ukupno 209 trudnica, 197 babinjača i 160 rodilja krajem trećeg mjeseca nakon poroda. Istraživanje je provedeno putem anonimne ankete sa sociodemografskim podacima. Instrumenti koji su korišteni u istraživanju su Edinburška skala postpartalne depresije (EPDS), Beckov inventar depresije (BDI) i Beckov inventar anksioznosti (BAI), te kratka psihijatrijska skala (KPSO). Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su da je 15, 3% ispitanica imalo blagi rizik za pojavu perinatalne depresije, s rezultatom ≥10 bodova na EPDS, a 7, 7% je imalo izražen rizik s rezultatom od 13 do 20 bodova na EPDS. U istraživanju je korišten i BDI koji je pokazao da je 3, 8% ispitanica imalo blage poremećaje raspoloženja. BAI je pokazao da je 74% ispitanica pokazalo minimalnu razinu anksioznosti, a 1, 1% imalo je izraženu anksioznost. Nakon izlaska iz rodilišta 89, 2% rodilja dojilo je svoju djecu, a krajem trećeg mjeseca 62, 5% učinilo je isto. Depresivnost rodilja krajem trećeg mjeseca nakon poroda koje nisu dojile svoju djecu statistički je značajna (t=2, 05, p<0, 05). Spearmanovim koeficijentom korelacije pronađena je niska pozitivna povezanost depresivnosti nakon poroda i promjene tjelesne težine (rs=0, 202, p<0, 05) i dužine djeteta (rs=0, 160, p<0, 05) od poroda do trećeg mjeseca. Rodilje koje su kraće dojile treće dijete više su depresivne i anksiozne u usporedbi s ostalim rodiljama koje su dulje dojile svoju djecu. Zaključak: Identifikacija perinatalne depresivnosti tijekom trudnoće omogućava zdravstvenim djelatnicima praćenje rizičnih trudnica s mjerama pojačanog nadzora, također i provođenje preventivnih intervencija te postavljanje dijagnoze perinatalne depresije uz pomoć kliničkih intervencija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA