Naslov
Predgovor
(Foreword)

Autori
Botica, Ivan ; Galović, Tomislav ; Kuhar, Kristijan

Izvornik
Radovi (Zavod za hrvatsku povijest) (0353-295X) 47 (2015), 1; 13-15

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, uvodnik, stručni

Ključne riječi
Predgovor
(Foreword)

Sažetak
Dana 27. i 28. rujna 2013. na Hrvatskom je katoličkom sveučilištu u Zagrebu održan međunarodni znanstveni skup Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu – Tertiary Glagolitic Tradition in European Context. Organizatori ovoga događanja povodom 1150. obljetnice misije Svete braće Ćirila i Metoda, slavenskih apostola, u Moravsku bili su Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu – Odsjek za povijest, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu i Staroslavenski institut u Zagrebu. Budući da su se izravni plodovi njihove misije, staroslavenski jezik u rimsko-slavenskom obredu i svetopisamski tekstovi, kroz glagoljašku komponentu ukorijenili u hrvatskom narodu, činilo se svrsishodnim obilježiti tu obljetnicu međunarodnim znanstvenim skupom kojim bi se ukazalo da su glagoljaška baština i tradicija važne osnovice hrvatske kulture i identiteta. Na taj bismo način na dostojan način predstavili Domovinu koja preko novoga praga svoje povijesti zakoračuje u Europsku Uniju. Na hrvatskom prostoru, na kojem se pojavilo i razvijalo glagoljaštvo kao jedinstven fenomen u katoličkom svijetu, postoji samonikla redovnička zajednica franjevaca trećoredaca glagoljaša, koja je svoju franjevačku karizmu s dozom pustinjaštva i pokorništva upotpunjavala glagoljaškom duhovnošću. Povijest je pamti kao najustrajnijega korisnika glagoljice u svakodnevnoj pisanoj komunikaciji i vjernoga obdržavatelja rimske liturgije na crkvenoslavenskom jeziku. Ta je redovnička zajednica organizirana u Provinciju franjevaca trećoredaca glagoljaša sasvim razumljivo i najbogatiji čuvar pisane baštine na glagoljici. Nažalost, danas je ona za mnoge zbog nepoznavanja njezine glagoljaške baštine i tradicije, crkvenoslavenskoga kao liturgijskoga jezika te povijesnoga i drugoga konteksta teret povijesti s kojim se nose tek pojedinci. Uostalom, u naslovu joj je glagoljaški atribut kao sveza s prošlošću. Unatoč tomu, glagoljaštvo u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša živa je predaja, odnosno ono po čemu se danas u novom okruženju apostolata, pastorala i prisutnosti u Crkvi i svijetu predstavlja kao posebna i izvorno hrvatska odrednica. Stoga je Provincija zdušno prihvatila obilježiti obljetnicu Velikomoravske misije europskih suzaštitnika sv. Ćirila i Metoda, koji su nas zadužili zasijavši sjeme slavenske pismenosti, kulture, liturgije i umjetnosti, znanstvenim skupom Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu – Tertiary Glagolitic Tradition in European Context, na kojem su znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva o glagoljaškoj baštini i tradiciji iznijeli brojna nova saznanja ili rekapitulirali postojeća. Tijekom pristizanja autorskih članaka s našega skupa izv. prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin, glavni urednik Radova Zavoda za hrvatsku povijest (Radovi ZHP-a), spremno je u ime svoga Uredništva prihvatio inicijativu da se oni publiciraju upravo u spomenutom časopisu. Taj se prijedlog učinio dobrim i nama organizatorima skupa i urednicima zbornika pristiglih članaka. Naime, osim što su Radovi ZHP-a vezani s Odsjekom za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je bio suorganizator rečenoga skupa, smatrali smo da će članci objavom u časopisu zbog slobodnoga pristupa na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske – Hrčak (http://hrcak.srce.hr/radovi-zhp) biti u znanstvenoj zajednici vidljiviji, ali i zbog znanstvene kategorizacije Radova Zavoda za hrvatsku povijest bolje znanstveno vrednovani. Sabrani su radovi svrstani u šest cjelina simbolično raščlanjenih azbučnim nizom od glagoljskih slova. Cjelinu pod slovom a (azъ) čine plenarno izlaganje S. Damjanovića Tisućljetno hrvatsko glagoljaštvo i njegovi ćirilometodski korijeni te radovi o trećoredskoj glagoljskoj pismenosti (K. Kuhar, J. Reinhart i S. O. Vialova), njihovu arhivsko-diplomatičkom gradivu (M. Matijević Sokol), zastupljenosti trećoredske glagoljaške tradicije u nastavi hrvatskoga jezika tijekom prošlosti, sadašnjosti i prijedlozi u budućnosti (M. S. Filipović) te misijskom djelovanju franjevaca trećoredaca glagoljaša u Sjedinjenim Američkim Državama (I. Živković). Druga cjelina pod slovom b (buky) posvećena je pojedincima i njihovim prinosima: bosanskoj kraljici Katarini (E. O. Filipović), fra Stjepanu Beliću (P. Runje), suradnji biskupa Mahnića s trećoredcima (A. Bozanić), fra Stjepanu M. Ivančiću (T. Galović), popu i fratru Anti Nižiću (I. Botica), fra Ignaciju Radiću (F. E. Hoško) te franjevcu i biskupu Srećku Badurini (I. Bodrožić). Treća je cjelina v (vêdê) u potpunosti slavistička: A. Kovačević piše o Elizabeti Ugarskoj u latinskim i hrvatskoglagoljskim izvorima, V. Badurina Stipčević obrađuje legendu o svetom Jeronimu u hrvatskoglagoljskom Petrisovu zborniku (1468.), M. Šimić kajkavski leksik u Ivančićevu zborniku, a P. Bašić Gospin plač u Klimantovićevu zborniku I. O medicinskim marginalijama u molitveniku fra Ivana Čeperića raspravljaju M.-A. Dürrigl i S. Fatović-Ferenčić, dok M. Lukić i V. Blažević Krezić određuju početak jezične obnove hrvatskoga novocrkvenoslavenskoga jezika u domisalskim izdanjima Dragutina Antuna Parčića. Četvrta cjelina g (glagoljǫ) zastupljena je s dvoje povjesničara umjetnosti: A. Badurina piše o knjigama Datja i prijatja trećoredskih samostana kao izvoru za povijest gospodarskih i društvenih odnosa na Kvarneru i Dalmaciji od 16. do 20. stoljeća, a V. Zajec o štuko dekoraciji stropa crkve Blažene Djevice Marije od Karmela (Sv. Marije od Puka) u Novigradu u Istri koja je od 1726. do 1808. godine bila pod upravom franjevaca trećoredaca. U predzadnjoj, petoj cjelini d (dobrê) razvrstani su radovi koji pokrivaju različite jezikoslovne, antikvarne i pjesničko-umjetničke aspekte. Tako su prikazani dokumenti iz 15. stoljeća na talijanskom jeziku u prvom svesku Bartolijeva zbornika (V. Kovačić), Brevis grammatica Slavica fra Benedikta Mihaljevića (A. Mihaljević i M. Mihaljević), glagoljski dio zbirke knjiga ruskoga antikvara Aleksandra Čertkova (O. Akimova) i rukopisna zbirka „Poemata“ i drugi pjesnički radovi Dragutina Antuna Parčića (F. Velčić). U posljednjoj se šestoj cjelini e (estъ) nalazi vrijedan stručni rad, odnosno 9 povijesnih karata kao prilog izradi povijesnoga atlasa III. samostanskoga reda svetoga oca Franje na hrvatskim povijesnim prostorima (H. Kekez). S velikom žalošću pišemo da je od održavanja našega skupa pa do uredničkoga zaključenja ovih tekstova čak četvero naših dragih prijatelja i sudionika skupa preminulo: dr. sc. fra Anđelko Badurina (1935. – 2013.), mr. sc. fra Petar Runje (1938. – 2014.), prof. dr. sc. fra Ilija Živković (1954. – 2015.) i dr. sc. Svetlana Olegovna Vialova (1929. – 2015.). Ipak, iznimno smo sretni da se njihovi prilozi nalaze u ovom našem tematskom bloku/zborniku. Neka tematski blok, ovi Radovi budu trajna uspomena na njih! U Zagrebu, 20. XII. 2015.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA