Pregled bibliografske jedinice broj: 805266
Zlatousti ili tužni dom hrvatski Stjepana Tomaša: Strossmayer kao dramski lik, inscenacija i recepcija drame
Zlatousti ili tužni dom hrvatski Stjepana Tomaša: Strossmayer kao dramski lik, inscenacija i recepcija drame // ZNANSTVENE, KULTURNE OBRAZOVNE I UMJETNIČKE POLITIKE - EUROPSKI REALITETI, 200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera, Zbornika radova 2. međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa (Osijek, 18. i 19. svibnja 2015.) / Pavić, Željko ; Žužul, Ivana ; Živić, Tihomir ; Bestvina Bukvić, Ivana ; Ljubić, Lucija ; Kramarić, Zlatko ; Sablić Tomić, Helena ; Brekalo, Miljenko ; Marijanović, Stanislav ; Tucak, Antun ; Blazsetin, Istvan (ur.).
Osijek: Odsjek za kulturologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku ; Umjetnička akademija Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu - Katedra za kroatistiku, 2016. str. 539-554 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 805266 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zlatousti ili tužni dom hrvatski Stjepana Tomaša: Strossmayer kao dramski lik, inscenacija i recepcija drame
(Zlatousti ili tužni dom hrvatski by Stjepan Tomaš: Strossmayer as a dramatic figure, staging and reception of the theatre piece)
Autori
Žeravica, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
ZNANSTVENE, KULTURNE OBRAZOVNE I UMJETNIČKE POLITIKE - EUROPSKI REALITETI, 200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera, Zbornika radova 2. međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa (Osijek, 18. i 19. svibnja 2015.)
/ Pavić, Željko ; Žužul, Ivana ; Živić, Tihomir ; Bestvina Bukvić, Ivana ; Ljubić, Lucija ; Kramarić, Zlatko ; Sablić Tomić, Helena ; Brekalo, Miljenko ; Marijanović, Stanislav ; Tucak, Antun ; Blazsetin, Istvan - Osijek : Odsjek za kulturologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku ; Umjetnička akademija Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu - Katedra za kroatistiku, 2016, 539-554
ISBN
978-953-6931-92-7
Skup
Znanstvene, kulturne, obrazovne i umjetničke politike - europski realiteti
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 18.05.2015. - 19.05.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Strossmayer ; drama ; kazalište ; izvedba
(Strossmayer ; drama ; theatre ; staging)
Sažetak
Biskup Strossmayer kao veliki zagovaratelj i pokrovitelj umjetnosti, prijatelj i mecena mnogih književnika iz Hrvatske i šire, nerijetko se i sam našao kao književni lik i tema književnih djela. Među, primjerice, hrvatskim pjesnicima koji su mu posvećivali svoju poeziju, nalaze se i trojica najznačajnijih autora hrvatske književnosti 19. stoljeća – Petar Preradović, August Šenoa i Silvije Strahimir Kranjčević. Ilija Okrugić Srijemac, napisao je, pak, Strossmayeru u čast, dramu pod nazivom “Seljanka ili pastirski razgovor” (1861.). U novijoj hrvatskoj književnosti biskup je Strossmayer svoje mjesto kao glavni književni lik pronašao u romanu Stjepana Tomaša “Zlatousti” (prvi put objavljen 1993.) te u drami “Zlatousti ili tužni dom hrvatski: Povijesno-politička drama u 14 slika” istoimenog autora nastaloj po netom spomenutom proznom predlošku. Budući da se do sad nije isuviše pisalo i govorilo o ovoj drami kao i o njezinom scenskom uprizorenju, upravo će oni biti predmetom proučavanja ovoga rada, kojim će se, dakle, pokušati postići nekoliko ciljeva: u pregnantnim crtama analizirat će se i prikazati način kako je u drami Stjepana Tomaša prikazan lik biskupa Strossmayera unutar povijesno-društvenog konteksta u kojem se kao dramski lik pojavljuje. Povrh toga, teatrološkim pristupom će se podrobnije analizirati i izložiti recepcija drame koja je svoju praizvedbu doživjela u osječkom HNK 4. veljače 1995. godine u režiji Petra Šarčevića. Nadalje, važnost scenske dramatizacije praizvedene u osječkom HNK-u bit će analizirana i s kulturološkog i fenomenološkog aspekta, odnosno, bit će promatrana unutar konteksta jednog vremena i prostora u kojem je postavljena, tim više što je ona bila prva dramska premijera na netom obnovljenoj pozornici glavne osječke kazališne kuće 1995. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti