Naslov
Kako o klimatskoj nepravdi govore njezine žrtve? - perspektiva kenijskih civilnih udruga
(How is climate injustice discussed by its victims? - perspective of Kenyan civil society organisations)

Autori
Poljaković, Pinija ; Doolan, Karin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Klimatska pravda: perspektive prirodnih i društvenih znanosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
klimatska nepravda; Fraser; civilni sektor; Kenija
(climate injustice; Fraser; civil society; Kenya)

Sažetak
Fraserina (1995, 2009) teorija društvene pravednosti čini interpretativni okvir nalazima istraživanja kojemu je cilj bio razumjeti kako predstavnici civilnih udruga u Keniji shvaćaju klimatsku (ne)pravdu. U duhu kritičkih socioloških istraživanja, željele smo prikupiti uvide žrtva nepravdi, odnosno u kontekstu klimatske nepravde na globalnoj razini osoba koje žive u zemlji globalnog Juga. Polu-strukturirani intervjui s devet predstavnika i predstavnica udruga koje se u svom radu bave ekološkim problemima (npr. Kenya Climate Justice Woman Champions, Kenya Young Greens, Green Africa Foundation) provedeni su u kolovozu 2014. godine u Nairobiju i Kikuyu. Sudionici i sudionice su u svojim odgovorima artikulirali različita shvaćanja (ne)pravednosti u kontekstu klimatskih promjena u Keniji. Pravednost kao pitanje distribucije adresirana je kroz njihova shvaćanja odgovornosti za klimatske promjene. Uz identificiranje veće odgovornosti globalnog Sjevera („kao da si kažnjen za zločin koji nisi počinio ili si za njega manje odgovoran“), sudionici i sudionice odgovornost za klimatske promjene lociraju i na nacionalnu i lokalnu razinu. U pogledu proceduralne osi pravednosti, njihovi odgovori sugeriraju kako nemaju svi jednake prilike sudjelovati u raspravama koje se tiču adresiranja klimatskih promjena („ljudi koji donose odluke o tome kako reagirati na klimatske promjene su zapravo muškarci. Žene nikada nisu u procesu donošenja odluka“). Navedeni citat uz proceduralnu u fokus stavlja i kulturnu os pravednosti (u ovom slučaju vezanu za politike priznavanja u kontekstu roda), čime se ilustrira međusobna povezanost različitih dimenzija pravednosti te proširuje dominantno dvodimenzionalno shvaćanje klimatske pravednosti fokusirano na distributivni i proceduralni aspekt.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA