Naslov
Tvorbena načela i postupci u jezičnim savjetima Nikole Andrića
(Word formation principles and methods in language advice by Nikola Andrić)

Autori
Kuna, Branko

Izvornik
Književna revija (Osijek) (1330-1659) 45 (2005), 3-4; 189-203

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
tvorba riječi; jezični purizam; sufiksi
(word formation; linguistic purism; suffixs)

Sažetak
Svestrani filolog, urednik i dramaturg Nikola Andrić u hrvatskom je jezikoslovlju ostao zapamćen kao jedan od pionira jezičnoga savjetništva i autor purističkoga djela Branič jezika hrvatskoga iz 1911. godine. U odnosu prema tvorbi riječi najjasnije se zrcale puristička nastojanja i zahvati određene jezične zajednice, a ona i određuju vrstu jezične politike. U pisanju tvorbenih savjeta u spomenutoj knjizi i novinskim člancima izdvojeno je nekoliko načela i razloga koji su bili presudni Andriću za normativnu preporuku ili odbacivanje određenog tvorbenog načina ili tvorbene jedinice, a to su: leksičko-gramatički kriterij, tvorbeno-značenjski kriterij, načelo ukorijenjenosti, davanje prednosti tvorenicama u odnosu na prevedenice, podrijetlo i neuklopljenost tvorbenih jedinica. U dokazivanju suvišnosti određenih rusizama i stranih tvorbenih jedinica savjetodavac je posezao i za lažnim postupcima, pučkom etimologijom kako bi se narugao krugu srpskih jezikoslovaca koji te jedinice neoprezno i olako upotrebljavaju i pod čijim utjecajem one ulaze u hrvatski jezik. Pokušavajući analogijom protumačiti brojna odstupanja u tvorbi određenih semantičkih kategorija riječi, Andrić je ponekad izvodio krive prosudbe. Na primjer, ako je pridjev od Francuz – francuski, tada je i od Pariz-pariski ili Američanin nitko ne govori, iako je sustavan lik, stoga treba Amerikanac, kako je i danas standardni oblik, no analogijom od imenica kojima se krati osnova, on izvodi neprihvaćeni pridjev amerikanski. Za razliku od danas proširenog sufiks –telj u tvorbi radnih imenica, on drži kako je to zastarjela jedinica, veoma proširena u ruskom jeziku te prednost daje sufiksu –lac, dobročinitelj > dobročinilac Ipak, većinu njegovih preporuka koje su raščlanjene u članku i danas baštini hrvatska norma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA