Naslov
Proučavanje tvorbe riječi u hrvatskom jeziku tijekom 20. stoljeća
(Studying of word formation in the Croatian language in the 20th century)

Autori
Kuna, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatski jezik u XX. stoljeću

Urednik/ci
Jelena Hekman

Izdavač
Matica hrvatska

Grad
Zagreb

Godina
2006

Raspon stranica
339-365

ISBN
953150773-2

Ključne riječi
tvorba riječi, sufiksi, slaganje, purizam, jezično posuđivanje, neologizmi
(word formation, suffixes, compounding, purism, linguistic borrowing, neologisms)

Sažetak
Tvorba riječi, rječotvorje ili derivacijska morfologija, poveznica je između (fleksijske) morfologije i leksikologije, kojoj je zadaća opisati kako se morfemi udružuju u riječ, odnosno opisati kako se tvorbene jedinice i obrasci primjenjuju u nastanku riječi. No tvorba je riječi i proizvodni postupak kojim se proširuje i bogati rječnik te tako osigurava opstanak jezika. U proteklom je stoljeću tvorba riječi trajnom sastavnicom mnogih gramatika u kojima se unutar određene vrste riječi tvorbene jedinice uglavnom navode abecednim redom i opisuje značenje tvorenica nastalih njihovim dodavanjem. Takav je metodologijski pristup s obzirom na obuhvat golemog korpusa riječi, ali s odmakom od tumačenja podrijetla i razvoja tvorbenih pojavnosti svojstvenim za tradicionalne gramatike, najiscrpnije primijenio S. Babić u Tvorbi riječi u hrvatskom književnom jeziku tako da ona predočuje gotovo konačni popis tvorbenih jedinica i suvremenih rječotvornih načina, te stoga predstavlja izvrsnu podlogu za druge znanstvene pristupe. Na svrsishodnost i teorijsku opravdanost opisa hrvatskoga tvorbenog sustava kojemu bi polazište bio značenjski kriterij, odnosno kategorizacija različitih tvorbenih uzoraka na temelju tvorbenog značenja kojim se dobivaju značenjske skupine i podskupine, upozorio je S. Žepić, a prvi je takav sintetski pregled u gramatici dala Eugenija Barić. U usporedbi s drugim razinama jezičnog opisa zamjetno je razmjerno slabije zanimanje jezikoslovaca za tvorbena pitanja, no u znanstvenoj periodici i jezičnim savjetnicima tri su tematske cjeline uglavnom bile zastupljene: prva, tvorbeni postupci i jedinice s obzirom na normativnost uporabe ; druga, prodor stranih tvorbenih načina te, treća, odnos novotvorbi i tuđica. U njihovoj obradbi svojstveno je poticanje vlastitih tvornih mogućnosti i oslanjanje na bogatu hrvatsku purističku tradiciju, no stvarnost pokazuje kako potrebe znaju pobijediti jezične zakonitosti, odnosno kako je stvaranje i razumijevanje novih riječi "u duhu jezika" teško prihvatljivo nakon što su inojezične jedinice, a ponekad i tvorbeni uzorci, postali navikom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA