Naslov
Mikorizne gljive kao biološki pokazatelj zdravstvenog stanja kultura crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) u Istri
(Mycorrhizal fungi as bioindicators of the health status of Austrian pine (Pinus nigra J. F. Arnold) plantations in Istria)

Autori
Zgrablić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.07

Godina
2015

Stranica
133

Mentor
Diminić, Danko ; Tkalčec, Zdenko

Ključne riječi
Ektomikoriza ; kultura crnog bora ; Sphaeropsis sapinea ; bioraznolikost ; makrogljive ; bioindikatori ; mikocenoza
(Ectomycorrhiza ; Austrian pine plantation ; Sphaeropsis sapinea ; biodiversity ; macrofungi ; bioindicators ; mycocoenosis)

Sažetak
Mikorizne makrogljive iznimno su značajne za fiziološko stanje biljnog simbionta te ga u određenoj mjeri štite od biotskih i abiotskih uzročnika stresa. Na području istraživanja u Istri, patogena gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton uzrokovala je značajno sušenje kultura crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) tijekom posljednjih 25 godina, a odnos ektomikoriznih gljiva i S. sapinea do sada nije istraživan. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati mikocenozu kultura crnog bora kako bi se odredila ovisnost pojavljivanja S. sapinea na iglicama, odnosno njenih plodnih tijela (piknida), te ovisnost osutosti krošanja u odnosu na udio ektomikoriznih gljiva i njihovih plodišta. Istraživanjem je posebna pozornost posvećena bioraznolikosti mikoriznih gljiva, odnosno osjetljivim mikobioindikatorskim rodovima i vrstama kao pokazateljima zdravstvenog stanja šumskog ekosustava. Saprotrofne vrste gljiva također su bilježene kako bi se mogli odrediti udjeli između trofičkih grupa. Uzorci gljiva sakupljani su tijekom tri godine (2011-2013.) na tri trajne plohe od 36. do 50. tjedna u godini, a 2013. godine dodano je šest novih ploha. Rezultati pokazuju jasnu i statistički značajnu ovisnost pojavljivanja piknida S. sapinea i osutosti stabala o udjelu ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta. Povećanjem udjela ektomikoriznih vrsta i plodišta, značajno se smanjuje prisustvo patogena na iglicama, smanjuje se osutost krošanja kao i udio značajno osutih stabala. Kulture s manjim udjelima ektomikoriznih vrsta pokazivale su veći stupanj zaraze i osutost krošanja. Također, mikocenoze zdravih i oštećenih kultura značajno su se razlikovale po sastavu vrsta. Ukupno je zabilježeno sedam novih vrsta za Hrvatsku mikobiotu. Iako nije moguće izravno povezati pojedine gljivlje vrste i patogena, različite ektomikorizne vrste mogu poslužiti kao pouzdan pokazatelj zdravstvenog stanja. Zbog sveukupne neistraženosti gljiva u Hrvatskoj potrebno je provoditi daljnja istraživanja kako bi se utvrdio funkcionalni značaj pojedine gljivlje vrste u ekosustavu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA