Naslov
Diskursna analiza imenovanja i opisa naroda i država u hrvatskom dnevnom tisku
(Discourse Analysis of Naming and Predication for Ethnic Groups and States in Croatian Print Media)

Autori
Kuna, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
15.07

Godina
2015

Stranica
246

Mentor
Šarić, Ljiljana

Ključne riječi
diskursno-povijesni pristup; nacionalni identitet; novinski diskurs; strategija imenovanja; strategija opisa; kontekst
(discourse-historical approach; national identity; print media discourse; nomination strategy; predication strategy; context)

Sažetak
Pozornost ovog rada usmjerena je na strategije imenovanja i opisa naroda i država u hrvatskom dnevnom tisku i načine njihove jezične realizacije. Metodološki okvir analize je diskursnopovijesni pristup (Reisigl i Wodak 2009), jedan od pristupa unutar kritičke paradigme analize diskursa. Analiza strategija imenovanja ima za cilj odgovoriti na pitanje kako se narodi i države imenuju i kako se na njih jezično upućuje, dok analiza strategija opisa razmatra načine kvalificiranja naroda i država i jezična sredstva koja se pritom rabe. Razmatra se na koji su način te dvije strategije u ulozi izgradnje određenog nacionalnog identiteta u novinskom diskursu. Također se analizira sadržaj iskaza o učestalo spominjanim narodima i državama. U radu se analiziraju konceptualne metonimije i metafore pri imenovanju naroda i država. Česti metonimijski modeli u analiziranom korpusu su vlastita imena, karakteristične riječi te državni i kulturno-povijesni simboli za narod ili državu. Vlastita osobna imena osobito su plodan izvor metonimijskih modela, a slijede zatim geografska imena, imena iz sporta, imena iz književnosti i umjetnosti te imena proizvoda. Metafore zabilježene u korpusu tematiziraju države kao životinje, ljude, mitska bića, strojeve i događaje, a državne granice kao prepreke. U odnosu na metonimiju u funkciji imenovanja naroda i država, broj metafora u istoj ulozi bitno je manji. Pri opisu naroda i država tematiziraju se veličina i status zemlje, geografska blizina ili udaljenost u odnosu na Hrvatsku kao deiktičko središte, društveno i političko uređenje, prevladavajuću religiju te eksplicitne „nacionalne osobine“ i vrednovanje različitih životnih aspekata. Evaluacije koje se o narodima i državama izriču u velikoj su mjeri stereotipne, a mogu biti pozitivne ili negativne. Jezična sredstva koja se pritom koriste na različitim su razinama složenosti i uključuju atribute, apozicije, jednostavne rečenice, složene rečenice, kolokcije i različita retorička sredstva. Analiza korpusa pokazuje da se u hrvatskom novinskom tisku učestalo spominju zemlje bivše Jugoslavije konceptualizirane kao skupina i pojedinačno, zatim skupina europskih zemalja te skupina u koju možemo uključiti sve ostale zemlje. U radu se u različitom opsegu analiziraju odnosi koje vladaju među neposrednim jezičnim jedinicama nekog iskaza, intertekstualni ili interdiskurzivni odnosi, situacijski kontekst te širi sociopolitički i povijesni kontekst diskursne prakse. Također se govori o općim obilježjima diskursa o narodima i državama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA