Pregled bibliografske jedinice broj: 803670
Negativna afektivnost i tjelesni simptomi
Negativna afektivnost i tjelesni simptomi // Psihologijske teme, 14 (2005), 2; 95-107 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 803670 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Negativna afektivnost i tjelesni simptomi
(What is the relationship between negative affectivity and physical symptoms?)
Autori
Dankić, Kristina
Izvornik
Psihologijske teme (1332-0742) 14
(2005), 2;
95-107
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
tjelesni simptomi; negativna afektivnost; neuroticizam
(physical symptoms; negative affectivity; neuroticism)
Sažetak
Zdravlje se smatra jednom od najvažnijih komponenata kvalitete života. Istraživanja pokazuju da je odnos između objektivnih indikatora zdravlja i psihološke dobrobiti prilično slab. Za razliku od toga, nalazi istraživanja redovito potvrđuju visoku povezanost između subjektivnih indikatora zdravlja i psihološke dobrobiti. Naime, autori poput Watsona i Pennebakera (1989) zaključuju da subjektivni indikatori zdravlja, kojima pripadaju i tjelesni simptomi, imaju značajne implikacije za nečije svakodnevno funkcioniranje. Stoga bi zdravstvene tegobe koje se učestalo ponavljaju trebale profesionalne intervencije. To se posebice opravdanim čini kada se zna da čak 35% pacijenata izvještava o nestanku ili ublažavanju simptoma kao reakciju na placebo. Većina se istraživanja usmjerena na ispitivanje uloge ličnosti u formiranju i izvještavanju o tjelesnim simptomima temelji na osobini zvanoj negativna afektivnost. Treba istaknuti da se na različitim uzorcima, uz korištenje različitih mjera, korelacije između negativne afektivnosti/neuroticizma i tjelesnih simptoma kreću od .30 do .50. Neki istraživači čak sugeriraju da je povezanost između negativne afektivnosti/neuroticizma i tjelesnih tegoba tako jaka da bi tjelesne probleme trebalo promatrati prije kao dijelove nego kao korelate ove široke dimenzije (Watson i Pennebaker, 1989). Stoga, iako su ozbiljne bolesti i prerano umiranje, bez sumnje, najveće javnozdravstvene brige i predstavljaju puno veće probleme nego subjektivni indikatori zdravlja, čini se da bi i ova dimenzija trebala biti važna svima onima koji se bave psihološkom i tjelesnom dobrobiti ljudi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- PsychINFO