Pregled bibliografske jedinice broj: 803588
Upotreba metode odzivnih površina za optimizaciju enzimske hidrolize lignoceluloznih ostataka
Upotreba metode odzivnih površina za optimizaciju enzimske hidrolize lignoceluloznih ostataka // XI. susreti mladih kemijskih inženjera
Zagreb, Hrvatska, 2016. str. - (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 803588 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Upotreba metode odzivnih površina za optimizaciju enzimske hidrolize lignoceluloznih ostataka
(Utilization of response surface methodology for optimization of the enzymatic hydrolysis of lignocellulosic residues)
Autori
Geršak, Marta ; Andlar, Martina ; Rezić, Tonči ; Šantek Božidar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XI. susreti mladih kemijskih inženjera
/ - , 2016
Skup
XI. susreti mladih kemijskih inženjera
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.02.2016. - 19.02.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Metoda odzivnih površina ; enzimska hidroliza ; lignocelulozne sirovine
(Response surface methodology ; enzymatic hydrolysis ; lignocellulosic residues)
Sažetak
Zbog iscrpljenosti nalazišta nafte u bliskoj budućnosti se očekuje energetska kriza (kriza goriva) kao i kriza kemijskih sirovina koje se dobivaju iz nafte. Pretpostavlja se da će se u prvo vrijeme taj manjak kompenzirati kemikalijama i energentima proizvedenim iz obnovljivih šećernih, škrobnih i lignoceluloznih sirovina. S ciljem upotrebe lignoceluloznih sirovina za proizvodnju etanola potrebno je provesti proces njihove predobrade. Predobrada je važan korak u proizvodnji biogoriva i biokemikalija pri čemu se koriste različite biološke, kemijske i fizikalne metode s ciljem izdvajanja lignina i pripreme sirovine za enzimsku hidrolizu. Primjenom toplinske predobrade ostvarena je bolja razgradnja sirovine i veća koncentracija šećera koje kvasac, u daljnjim fazama procesa proizvodnje bioetanola, može metabolizirati. Uslijed djelovanja topline i mehaničke dekompresije dolazi do promjena u strukturi sirovine pri čemu polimerna vlakana lignocelulozih sirovina depolimeriziraju do jednostavnih šećera. Potpuna razgradnja lignocelulozne sirovine zahtjeva primjenu različitih vrsta pektinolitičkih, hemicelulolitičkih, lignolitičkih i celulolitičkih enzima. Stoga je nakon predobrade toplinom provedeno istraživanje enzimske hidrolize lignocelulozne sirovine (kukuruzni oklasci, pulpa šećerne repe, slama) s enzimima izdvojenim iz supernatanata fungi. Novine predloženog predtretmana temelje se na primjeni ekstracelularnog razradnog sustava dobivenog iz fungi sa ciljem poboljšanja razgradnje celulozne frakcije lignocelulozne sirovine, a nedavna istraživanja enzimske razgradnje lignoceluloznih sirovina otkrila su da je sinergističko djelovanje enzima ključno za uspješnu razgradnju. Za planiranje eksperimenata te za obradu i prikaz rezultata korišten je programski paket Statistica. Dobiveni rezultati prikazani su centralno kompozitnom metodom odzivnih površina (eng. Response Surface Methodology ; RSM) koja se koristi za modeliranje i analizu utjecaja nezavisnih varijabli (procesnih parametara) na promatrani odziv s ciljem poboljšanja, razvoja i optimiranja procesa. Potrebno je odabrati odgovarajući dizajn eksperimenta (eng. Design of experiments, DOE) ili plan pokusa kojim će se definirati eksperimenti koje je potrebno provesti, a provedbom pokusa u svim kombinacijama određenim dizajnom eksperimenta dobiva se odzivna ploha.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija, Interdisciplinarne biotehničke znanosti