Pregled bibliografske jedinice broj: 803521
Prva i posljednja Glorija u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu
Prva i posljednja Glorija u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu // Dani Ranka Marinkovića – Teatar Ranka Marinkovića / Fiamengo, Jakša ; Petranović, Martina (ur.).
Komiža: Grad Komiža, 2016. str. 82-95 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 803521 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prva i posljednja Glorija u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu
(The first and the last Glorija in the Croatian national theater in Zagreb)
Autori
Ljubić, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dani Ranka Marinkovića – Teatar Ranka Marinkovića
/ Fiamengo, Jakša ; Petranović, Martina - Komiža : Grad Komiža, 2016, 82-95
ISBN
978-953-99631-6-1
Skup
Dani Ranka Marinkovića – Teatar Ranka Marinkovića
Mjesto i datum
Komiža, Hrvatska, 19.09.2014. - 21.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Glorija ; Ranko Marinković ; hrvatsko kazalište ; Mira Stupica ; Olga Pakalović
(Glorija ; Ranko Marinković ; Croatian theatre ; Mira Stupica ; Olga Pakalović)
Sažetak
U radu se analiziraju dvije izvedbe Glorije Ranka Marinkovića, obje u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu: prva iz 1955. godine u režiji Bojana Stupice kad je u naslovnoj ulozi nastupila Mira Stupica, i druga iz 2004. godine u režiji Božidara Violića kad je Gloriju tumačila Olga Pakalović. U središtu su pozornosti navedene dvije ženske glumačke interpretacije, a rad se proširuje i osvrtom na neke druge glumice koje su tumačile taj lik, kao i na kazališne okolnosti u kojima su rađene obje predstave. Polazeći od analize Glorijina dramskog lika i odnosa koje ona gradi s drugim, uglavnom muškim likovima, u radu se ističe višeznačnost njezina identiteta koji se reflektirao i u kazališnim izvedbama, zahvaljujući velikim dijelom kostimskim transformacijama. Budući da se redateljski interes kretao uglavnom oko muških likova, uzimajući Gloriju kao žarište njihovih preobrazbi, ženske glumačke izvedbe nisu izazvale veću pozornost, a slično se, unatoč redateljski i dramaturški energičnijim zahvatima, događa i u suvremenom hrvatskom kazalištu, što Gloriju – bez obzira na njezina spolna/rodna obilježja – pretvara u metaforu suvremenog čovjeka krhkog identiteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
