Pregled bibliografske jedinice broj: 803468
Utjecaj nezasićenih masnih kiselina na sastav lipoproteina u BL6 miša
Utjecaj nezasićenih masnih kiselina na sastav lipoproteina u BL6 miša, 2011., diplomski rad, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 803468 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj nezasićenih masnih kiselina na sastav lipoproteina u BL6 miša
(Effect of unsaturated fatty acid on lipoproteins composition in the BL6 mouse)
Autori
Iva Radišić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
01.06
Godina
2011
Stranica
51
Mentor
Irena Landeka Jurčević
Ključne riječi
maslinovo ulje; bučino ulje; lipoproteini; HDL-kolesterol; LDL-kolesterol
(olive oil; pumpkin seed oil; lipoproteins; HDL-cholesterol; LDL-cholesterol)
Sažetak
Prehrana sa niskim udjelom masti povećava koncentraciju triacilglicerola i snižava koncentraciju HDL-kolesterola u serumu, što može imati negativan utjecaj na faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Lipidi su velika grupa bioloških makromolekula. Oni su netopivi u vodi i prenose se u kompleksima lipida i apolipoproteina, tj. lipoproteinima. Klasificiraju se na temelju gustoće, odnosa lipida i apoproteina na: hilomikrone, lipoproteine vrlo niske gustoće (VLDL), lipoproteine srednje gustoće (IDL), lipoproteine niske gustoće (LDL) i lipoproteine velike gustoće (HDL). Velika količina LDL-a ne stigne se apsorbirati u jetri i fagocitirati makrofagima te se nakuplja u cirkulaciji izazivajući oksidativni stres i patološke promjene. U ovom radu je uspoređen utjecaj prehrane sa povećanim udjelom mononezasićenih masnih kiselina (maslinovo ulje) i prehrane sa povećanim udjelom polinezasićenih masnih kiselina (bučino ulje) na faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Prehrana sa povećanim udjelom mononezasićenih masnih kiselina snizila je aterogeni indeks za 60%, a prehrana sa povećanim udjelom polinezasićenih masnih kiselina za 40% u odnosu na kontrolnu grupu, što je ujedno najznačajnija zabilježena razlika između ove dvije prehrane. Na osnovu rezultata prikazanih u ovom radu može se zaključiti da je dodatak oba ispitivana ulja u prehrani bolje nego prehrana bazirana na niskom sadržaju masnoća u prehrani zbog povoljnijeg utjecaja na profil lipida u krvi i faktore rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
Profili:
Irena Landeka Jurčević
(mentor)